Rwanda
L'Espoir
N° 011 Octobre-Novembre 2004
Inama
y’ubwanditsi
Propriétaire:Amicale
loin des yeux
Rédacteur
en Chef : Gloria Muhazi
Secrétaire
de Rédaction :Gatashya Jean-de Dieu
Reporter
au BENELUX: Gloria MUHAZI
Correspondants
au Rwanda : Oreste Bikundiye ; Ignace Bike et Jude Lizita; Ndatwa ortega
Correspondant
en Allemagne : Léonce Uwishoboye
Rwanda l’Espoir : Umwezi,
propriété de l’asbl loin des yeux, Mensuel indépendant ; Adresse : 78
Chaussée de Châtelet ; 660 Gilly ( Belgique)
E-mail: umwezi@hotmail.com ; gmuhazi@yahoo.fr, umwezi@versateladsl.be
Note de la
Rédaction: Ubuyobozi
bw’ikinyamakuru “Rwanda l’Espoir Umwezi” n’abanyamakuru ndetse n’abakunzi bacyo
bifurije Abanyarwanda bose Noheli nziza n’umwaka mushya muhire w’2005.
Uzababere Umwaka w’IMPUHWE ZA NYAGASANI. Uzabazanire kuvugisha ukuri no
kutaniganwa ijambo. Barwanye ubukene, kandi babutsinde. Uzabakize impamvu zose
zabatera gusubira mu ntambara n’imyiryane y’itsembabwoko n’ingengabitekerezo ya
Génocide, nyamara kandi unabakize ubutegetsi bwose bw’igitugu n’impamvu zabwo.
IBIRIMO :
Editorial: Muri Muvoma nshya ni nde urusha abandi ijambo?
Politiki:
Ishyaka PDN ngo ejo ejo bundi rizataha
Ruganahe:
Ingoma ya cyama ntiyahiriye abayihiriye amaso
-:Revue
Dialogue: Abakambwe bashowe mu bikorwa byo kubohoza Hirya no Hino: les rebelles hutu: la fin
d’une décennie d’illusions
Amakuru magufi: -Musenyeri Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye
-igiterane cy’ubwiyunge mu bubiligi
Muri Muvoma nshya ni nde urusha abandi
ijambo ? |
Benshi baribuka
mu minsi ishize ubwo hasakuzwaga ko Kayumba Nyamwasa yasezerewe mu ngabo.
Baranibuka uburyo yavugiye i Buruseli ko atari we ushaje wo gusezererwa mu
gisirikare. Ariko baranibuka ko yahawe umwanya utagira icyo usobanuye,
akawemera, ndetse ejobundi bakamusimbutsa mu magarade abo arusha imyaka
n’uburambe mu gisirikare. Yarabyemeye. Bwarakeye ahabwa na none umwanya wa
ambasaderi mu Buhindi none benshi birirwa bahwihwisa ngo azabyanga. Yabyanga se
akabaho ate ko kubyanga ari ukwitandukanya na cyama, kandi ko utari muri cyama
agwa umwuma, agapfa yishwe n’ubworo, kandi nta wundi wo kumuhaka uharI? Hari
benshi birirwaga baririmba ngo ni we uzabakura ku ngoyi y’igitugu shebuja
yabanigiyeho, bakirengagiza ko Kayumba na we kimwe n’abandi nta gitekerezo cye
bwite agira iyo adatekerereje muri FPR. Uwo ni uwa mbere.
Ibi bamwe bashobora kubyita kwivugira. Hari na
benshi bumva bafite ijambo iyo bahagarikiwe n’iyo FPR, bakibwira ko
bazarigumana bayivuyemo. Amanyama ya Kanyarengwe hari ukiyibuka? Ubu yabaye
ikiragi! Kubera iki? Umbaze nkubaze. Hari uwibuka Pasteur Bizimungu?
Kajeguhakwa se? Aba baravugaga abantu bagakoma amashyi bibwira ko ari bo
bayaha. Baribeshyaga. Aba bagabo bombi nta jambo bigeze bagira kuva bakwinjira
muri FPR. Ntibayimize, yarabamize. Babeshwagaho no kwikirigita bagaseka.
Turebere hamwe n’abandi batari bayanditsemo ariko bayikoreraga cyangwa
yakoreragamo. Hari uwibuka ibikabyo Petro Selestini Rwigema yinjiranye mu
mahanga? Vuba aha aherutse gutangaza kuri VOA asubiza Murigande ati”ko
mwantumye, hari ubwo nabatengushye?” Iyo wumvise umuntu wahoze ari ministre
w’intebe avuga nk’’ibyo uterwa ishavu no kubona abanyarwanda birirwa babeshya
abandi na bo batiretse, bagahembwa bakagendera mu modoka nziza bwacya bati
twarashutswe cyangwa nta jambo twagiraga.
Undi abantu bibaza ibye n’aho ahagaze ni
Yozefu Sebarenzi Kabuye. Ubu biravugwa
ko yasezeye muri politiki kandi ari yo yatumye ahunga. Uwo mugabo abanyarwanda
benshi bari bazi ko ari we wababera inzira nshya y’amahoro kuko umutekano wo
ari uw’abitsindiye intambara. Ubwo yeguraga ku buyobozi bw’inteko igihugu
cyaguye mu kayubi nk’igihe Yezu apfuye abamurinda bati “ayi we, burya yari
umwana w’Imana”. Kandi koko uyu yaje no kuzuka inkuru iba impamo. Sebarenzi we
yageze hanze, kuva i Bugande kugera muri Amerika, ingufu yari afite zimuvamo
none ubu amaze kwibagirana. Abanyarwanda bategereje ko azuka, amaso yaheze mu
kirere. Ubu na we arabarirwa mu itsinda
ry’abibagiranye. Ikibitera ahanini ni uko mu kazi kose yakoze, mu byemezo byose
yafashe, nta na kimwe cyari gufata FPR itakemeye. N’ubwo yagerageje gushyiramo
amaraso ya gisore akagerageza guhangana, nta na rimwe yashoboraga kugira icyo
ageraho FPR itabishatse. N’ubwo rero nta wahamya ko yagizwe igikoresho ibi
bikabije, ntibibuza ko na we yasaga n’udafite uburenganzira bwo gutekereza uko
abyumva, ku buryo igihe cyose yabigeragezaga basaga n’abamusubije mu myanya ye.
Twibuke
uwitwa Habyarimana Emmanuel alias MUKARU. Uyu mugabo yayoboraga ingabo nk’uko
bivugwa. Nyamara, uretse no kubyina ntanashinga muri politiki hanze aho ari
ubu. Yagerageje gushinga ishyaka rihuriwemo n’abahoze ari abategetsi (club des
anciens notables), ariko uretse inkuru y’uko yasabye umwami Kigeli umugisha, nta kindi twamenye kuri iryo
shyaka. Ntituvuze abitwa ba Rwaka, ntituvuze ba Ndengeyinka n’abandi. Uwo
tugitegereje ubu ni Kabanda ka Bwenge umunya Kibuye. Uyu we yagerageje
gutekereza akiri mu gihugu kandi yanga no kuva ku izima. Uyu ahari
azitekerereza, dore ko banagerageje kumucupiza akababisa akanga gusaba uwo
yimye kandi n’ubu akaba yaranze kwaka ubuhungiro.
Muri FPR indani naho ikibazo cyo gutekereza uko
FPR ishatse kirahari. Ubu uwitwa Théogène Rudasingwa n’ibikabyo byose yahoranye,
atangiye kwibagirana. Nkongori John we yabanje no gusuzugurwa arafungwa none
nta n’umwe ukimuvuga. Rwamasirabo bamuciriye
mu Buyapani, Mazimapaka bamujyana kure gato. Aba bombi abanacyama
basangaga banaba Perezida wa Repubulika. Ubu rero na bo bajyiye kwibagirana.
Karemera bamuhaye pension muri sénat, kimwe na Inyumba n’abandi bari bakomeye
mu ishyaka ry’Umuryango. Buri wese muri abo, utakekewe kuba yarusha “Mzee Kijana ibilo” mu myumvire
y’abanyarwanda, yagerageje kwerekana ko ibitekerezo bya FPR bikwiye kurenga aho
byari bigeze. Barabihaniwe kandi n’abandi bazahabasanga. Umusaza witwa
Bihozagara Yakobo ubu na we yasimbuwe na Ndagijimana Emmanuel alias Idi Amin mu
Bufaransa. Kimwe n’abandi, azakenera guhabwa imirimo imubeshaho, ariko imyanya
muri Sena yabaye mike. Bazamuhe gushoza imanza nabonye azikunda uretse ko
inyinshi zimutsinda ataranaziburana.
Muri make,
FPR bose ibahindura nk’ibitambambuga. Igitera
ubwoba ni uko iyo ushatse umubyeyi w’izo mpinja na we umubura kuko na
FPR idakomeye nk’uko abantu babyibwira.. FPR rero, ikomeye nk’amase ni yo yuma
hejuru ariko wakubitaho inkoni ukumirwa. Abayemera irabatunga ariko ikabatunga
bakiyirimo. Iyo batanye na yo cyangwa ibarambiwe dore ko ihararukwa bibi, biba
birangiye aka wa muriro witwa cash power. Na Pahulo Kagame uriya bibwira ko
akomeye, ajyiye nko mu nama hanze umushizi w’isoni akamuhirika, agarutse
ntiyabona n’umusirikare w’umuti umuherekeza gucukura indaki ngo atangire inzira
y’ishyamba. Ibyo kandi na we arabizi neza ni yo mpamvu ahora yikanga ubusa.
Ingabo ze z’ubu, na bariya bamurinda baba babyaranye abo kuko aba atakigabura. Ab’iwacu bose ni ba bashimira
mu iriro.
Iki kibazo ariko kirakomeye n’ubwo tugikinisha, kuko Kagame navaho hashobora kuba akajagari nk’akakurikiye itsindwa-pfa rya Mobutu. Aha ni ho inkundarubyino zivuga ko ngo Kigeli wa V Ndahindurwa mwene Musinga azimikirwa hejuru y’imirambo, igihugu kimaze gucura imiborogo. Umwami Pahulo Kagame rero iyo urebye usanga aramutse anatanze yagenda ataraze kubera kubura uwo araga, ari na yo mpamvu ituma abaturage bahitamo kwifatira iy’amahanga, naho abategetsi bagahitamo gusahura igihugu no guhungisha ababo. Iyo rero abaturage batatse inzara iyogoza u Rwanda, abategetsi ntibiba bibareba kuko ababo barigendeye, abandi bari kumwe babatungisha imishahara ihanitse bahembwa kuko bose nk’abitsamuye basa n’abiyemeje kurira igihugu kukimara
Abanyarwanda bagifite roho n’umubiri byombi, kuko abenshi mu babatwara bambaye umubiri ufunitse ubusa, bakwiye kugira nka wa mukiga wagiraga ati mbe mwa, ejo nzamera nte? Ngo imyambi y’iminsi icurishwa kare ikabikwa kure. N’ubwo ubutegetsi buriho bwibwira ko bugomba kuvuga bwonyine, impamvu dutanze z’uko nta gitekerezo kizaramba bushobora gutanga kuko bumeze nk’ubuhagaze ku mugina w’imiswa, zagombye guhamagarira urubyiruko gukora politiki ku manywa y’ihangu, bashaka bakayizira, aho kurara nyakijoro bacura imigambi izabahitana itanagiye mu ngiro. Bamwe ngo umwanzi wabo ni umututsi ra, nyamara wasanga bibeshya cyane, umwanzi wabo nyawe ari ubwoba, ikinyoma cyokamye bamwe, ubushagasha, guhishira ibyaha by’abo basangiye ubwoko no kutiyizera byenda kubokama.
Ubwanditsi.
Ishyaka PDN
ryiyemeje gukorera politiki mu Rwanda
|
Nyuma y’aho Bwana Kamongi Agustini, Perezida w’ishyaka PDN, atangarije
kuri Radiyo Ijwi rya Amerika ko ishyaka rye ryiyemeje kujya gukorera politiki
mu Rwanda, twaramushatse ngo aduhe ibisobanuro birambuye kuri uwo mugambi
ndetse tumwoherereza n’ibibazo ariko atubwira ko nta mwanya afite. Ni ko
kwegera Bwana Mushayidi Déogratias, Umuvugizi w’ishyaka ngo amare amatsiko
abari bumviye iyo nkuru kuri VOA n’ubwo mu by’ukuri iyo Kongere
yayikurikiraniye mu Bubiligi. Muribuka ko mu nomero yacu y’ubushize, Mushayidi
yari yadutangarije ko umugambi wabo wo kujya gukorera politiki mu Rwanda wari
ukigirwa mu nzego z’ishyaka. PDN rero muri Kongere yayo yateraniye i washington
kuwa 26 ugushyingo 2004 yafashe icyemezo cyo gushyira uwo mugambi mu bikorwa
ndetse iranabitangaza.
Umwezi: Ejobundi
mwatangarije ku mugaragaro ko ishyaka ryanyu ryiyemeje gukorera mu Rwanda. Ese
impamvu zababuzaga kuhakorera zaba zaravuyeho? Ubwo se iyo muvuga gukorera mu
Rwanda muba mushaka kumvisha iki? Bizimungu Pasiteri wagerageje gushinga
ishyaka arafunze, Gakwandi Petero wahoze mu buyobozi bwa MDR yasheshwe ari muri
mabuso, none ngo mwe mugiye gukorera mu Rwanda? Muzakora se iki?
Mushayidi: Kuva tariki ya 4
kamena 2003, u Rwanda rugendera ku Itegeko Nshinga ryatowe n’abaturage muri
kamarampaka yo kuwa 26 gicurasi 2003. Nubwo tutanyuzwe n’uburyo iryo Tegeko
Nshinga ryateguwe kandi tukaba twaragiye tubyerekana, iryo Tegeko Nshinga ubu
ririho kandi riremewe, ni ryo rigenga igihugu cyacu. Mu ngingo zaryo 52, 53 na
54, iryo Tegeko Nshinga ryemera imitwe ya politiki inyuranye kandi rigasobanura
ibijyanye n’ubwo burenganzira. Icyo kikaba ari ikintu gishya ubigereranije
n’Itegeko Shingiro ryagengaga igihugu mbere kuko ryo ritemeraga indi mitwe ya
politiki uretse nyine iyahoze ihuriye mu nzego za Leta y’ubumwe kandi na nubu
mu by’ukuri hakaba nta cyahindutse. Muri PDN rero tukaba twiteguye gukorera mu
Rwanda nk’umutwe wa politiki wemewe n’amategeko.
Ni byo koko hari abagerageje gushinga
amashyaka hambere birananirana ndetse bamwe baranabizira. Ariko kandi ntawari
wagerageza kubikora kuva aho Itegeko Nshinga rishya ryemerejwe. Ni muri urwo
rwego PDN yafashe icyemezo cyo kujya gukomereza ibikorwa byayo bya politiki mu
Rwanda kandi ikaba yariyemeje kubahiriza amategeko agenga igihugu. Ku byerekeye
abanyapolitiki bafunze nka ba Bwana Bizimungu Pasiteri, Gakwandi Petero,
Ntakirutinka Karoli n’abandi, PDN ntiyahwemye kubatabariza kandi izakomeza
gusaba ko barekurwa bagafatanya n’abandi kubaka demokarasi mu Rwanda. Kujya
gukorera mu Rwanda rero ntibisobanura na gato ko twaba twiyemeje
kubatererana.
Umwezi: Iyo muvuga
gukorera mu Rwanda mufite abantu bashakishwa n’inkiko mpuzamahanga nka Rwigema
Petero Celestini, abakatiwe ibifungo badahari nka Kagiraneza Deus, aba na bo
mubabara mu bo muzajyana mu Rwanda? Nawe ubwawe kandi wigeze kuregwa ko waba
waranyereje umutungo w’ishyirahamwe ry’abanyamakuru wahoze uyobora. Hari ndetse
na Kamongi Perezida wanyu, nubwo ntacyo aregwa, amaze imyaka irenze makumyabiri
hanze y’u Rwanda. Bamwe muri mwe harimo na Sebarenzi Yozefu ndetse na Karangwa
Gérard Semushi mufite ikindi kibahuje cyo kuba mwarahoze muri FPR-Inkotanyi.
Mwiteguye mute guhangana n’abantu mwahoze mufatanije urugamba bo bakemera
intsinzi mwe mugahitamo kurwanya ibyo mwari mwatangiranye?
Mushayidi: Reka dutandukanye
gato ibibazo bya politiki n’ubutabera nubwo ntakwirengagiza ko bifite aho
bihurira. Twatangaje kenshi kandi nubu ndabisubiramo ko umugambi w’ishyaka PDN
atari ugukingira ikibaba uwo ari we wese waba afite ibyo akurikiranwaho
n’ubucamanza. Intego zacu za politiki zarasobanuwe kandi zimaze kumvikana hirya
no hino. Turifuza kurushaho kwegera Abanyarwanda kandi bamwe muri bo bagiye
batugaragariza ko batwizeye nkaba mboneyeho akanya ko kubashimira. Kuba rero
muri twe hari uwaba afite icyo aregwa, yagikurikiranwaho nk’undi munyarwanda
wese mu buryo bwateganijwe n’amategeko. Kuri Visi-Perezida w’ishyaka Petero
Selestini Rwigema, urukiko rwo mu Rwanda rwatanze ikirego ko yaba yaragize
uruhare mu itsembabwoko ryo muri 1994 rusaba ndetse Guverinoma ya Leta zunze
ubumwe za Amerika kumufata akagarurwa mu Rwanda cyangwa akajya imbere y’Urukiko
rwa Arusha. Aha ninabura kandi no kwibutsa ko Rwigema yari amaze imyaka igera
ku munani muri Guverinoma y’ubumwe ndetse itanu muri yo akaba yarayimaze ari
Ministiri w’intebe. Leta ya Amerika rero yamukozeho iperereza iza gutangaza ko
yasanze icyo kirego nta shingiro gifite. Ibyo ni ko byagenze ariko ushobora no
kwishakira Rwigema ubwe mukivuganira akaba yakwihera ibisobanuro bisumbye ibi
nguhaye. Ku kibazo cya Kagiraneza uregwa kuba yarikuye mu gisirikare, ndumva
hari uburyo cyakemurwa binyuze muri Komisiyo y’igihugu ishinzwe abasezerewe mu
gisirikare. Ku kibazo cy’abayoboke b’ishyaka ryacu baba bafunze cyangwa
abakatiwe badahari, ishyaka rishobora kugerageza kubafasha mu buryo bunyuranye
ariko na none hubahirijwe amategeko. Ku kibazo kindeba mu rwego rw’umutungo w’ishyirahamwe
ry’abanyamakuru cyo ndumva atari wowe wakakimbajije kuko uri mu bantu
bakurikiranye iyo dosiye nka Perezida w’inama y’ubutegetsi bwa Maison de la
Presse. Mu by’ukuri sinigeze mbona dosiye y’ikirego uretse ko Bwana Bihozagara
wahoze ari ambasaderi w’u Rwanda mu Bufaransa yigeze gutangaza ko Guverinoma
y’u Rwanda yaba inshakishiriza hasi kubura hejuru. Ibyo byose ariko jye ndumva
byatandukanywa n’umugambi wa politiki duheruka gutangaza. Mbese nk’uko tutifuza
ko hagira ukoresha ayo madosiye yose wavuze nk’amaturufu ya politiki, na twe
twirinda dukomeje ko ishyaka ryacu ryakoreshwa nk’uburyo bwo gukingira ikibaba
bamwe mu bayoboke cyangwa abayobozi baryo. Naho ku byerekeye imyaka 20 Perezida
wacu yaba amaze hanze byo ndumva gutaha mu Rwanda nta kibazo biteye ahubwo
ngira ngo birimo igisubizo. Umunyarwanda wese wifuza gutaha mu gihugu cye
yagombye kubihabwa ndetse akanabifashwamo kuko ari uburenganzira bwe
budasubirwaho. Ikindi kandi ni uko byagaragaye ko kumara igihe kirekire hanze
y’igihugu atari byo bigabanya umutima wo kugikunda no kukitangira.
Ku kibazo cy’abahoze muri FPR-Inkotanyi
bakaza kwitandukanya, ndumva ari benshi ku buryo ntawavuga ko ari umwihariko wa
PDN. Kuyoboka ishyaka wihitiyemo ni kimwe mu bimenyetso biranga demokarasi.
Buri shyaka ryo mu Rwanda rero ryagombye kubahiriza ubwo burenganzira ku
munyarwanda. Umuyoboke wa PDN wahitamo kuyoboka FPR, PSD cyangwa PL akabikora
nta mpagarara ariko n’abo muri ayo mashyaka bakwifuza kwisangira PDN bakabikora
ku mugaragaro nta nkurikizi. Naho ibyo guhangana na FPR byo nta gushidikanya
turabyiteguye. Guhangana mu bitekerezo. Guhangana mu mpaka zubaka igihugu.
Guhangana bitabangamiye kuganira ndetse no kuzuzanya aho bishoboka kandi
bitabangamiye intego zacu.
Umwezi: Iyo muvuga
gukorera politiki mu Rwanda muri iki gihe, musanga ibibazo by’ibanze
abanyarwanda bafite ari ibihe? Ese uwo mudashaka ni Kagame ubwe cyangwa yemeye
gushyira mu bikorwa ibyo mwifuza mwakwemera mugafatanya?
Mushayidi: Ibibazo
bibangamiye Abanyarwanda ni byinshi cyane. Hari ikibazo cy’umutekano n’amahoro
nyuma y’amahano igihugu cyanyuzemo. Amahano ajyana n’intambara, itsembabwoko
n’ubundi bwicanyi. Benshi mu banyarwanda barihebye, bafite umutima uhagaze.
Igihugu cyuzuye imfubyi zabuze kirera n’abapfakazi babuze gihoza. Abacitse ku
icumu rya jenoside bategereje kurenganurwa n’ubutabera kandi bifuza gufatwa mu
nda n’igihugu cyose. Hari kandi n’abandi basizwe iheruheru n’amahano anyuranye
bategereje ubutabera no guterwa inkunga mu buryo bunyuranye. Inzitizi ku
butabera ziracyari nyinshi cyane kandi icyo kibazo giteye inkeke. Inkiko Gacaca
zashyiriweho gutanga ubutabera bunogeye rubanda bimaze kugaragara ko benshi
batazishira amakenga. Ikibazo cy’ubumwe n’ubwiyunge mu Banyarwanda kiracyari
cyose nyuma y’imyaka cumi hagiyeho Leta y’ubumwe. Ubukene mu giturage no mu
migi buranuma. Abenshi mu bakozi ba Leta bamaze imyaka batagishobora kubeshwaho
n’imishahara bahembwa. Ibibazo by’ubukungu bw’igihugu ni byinshi kandi bikeneye
ingufu zinyuranye ngo bibonerwe umuti unoze kandi urambye. Rubanda rwa giseseka
rusanzwe rutunzwe no guhinga no korora na bo bakeneye ituze n’amahoro arambye
ngo bashobore gushishikarira imirimo yo kwibeshaho n’imiryango yabo. Bakeneye
gushyitsa umutima mu bitereko bakikorera ariko ikibazo cy’umutekano ku nkiko
z’igihugu na nubu kitari cyakemurwa burundu ndetse kikaba kigenda kirushaho
kuduteranya n’ibihugu duturanye nka Kongo na Uganda gikomeje gutera impungenge
nyinshi abanyarwanda muri rusange.
Ikibazo cya demokarasi no kubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu na cyo
kirakomeye kandi kirasaba ubutegetsi kwagura amarembo bugashyikirana
n’abanyarwanda b’ingeri zose kugira ngo barusheho kubwizera bibe byatuma
igihugu kirushaho guhumeka umwuka w’amahoro n’ituze.
Ku byerekeye kuba twafatanya na Perezida
Kagame, nta gitangaza mbibonamo. Kagame ubu ni
Perezida wa Repubulika kandi nkuko nabikubwiye twiyemeje kubahiriza
Itegeko Nshinga n’inzego z’ubutegetsi zirishingiyeho. Ibyo ariko ntibitubuza
kunenga ibitagenda neza tugamije kubikosora. Ishyaka ryacu risanga ibibazo by’insobe
bibangamiye u Rwanda n’abanyarwanda bitakwikorerwa n’ibitugu by’umuntu umwe ngo
bishoboke kabone n’aho yaba ari umukuru w’igihugu. Biradusaba twese
nk’abanyarwanda kwisuganya tukarushaho gufatanya kandi uwo ni wo mugambi
ishyaka ryacu rishyize imbere.
Umwezi: Umwe mu
banyapolitiki b’imena ari we Twagiramungu Faustini aherutse gutangaza ko mu
Rwanda ubu harangwa politiki y’ivanguramoko atatinye kuringaniza na “Apartheid”
yahoze mu gihugu cya Afrika y’epfo. Muri PDN mubona mute ikibazo cy’imibanire
hagati y’amoko mu Rwanda? Ese ikibazo nyacyo cyaba ari amoko koko?
Mushayidi: Ntawahakana ko
nyuma y’intambara, itsembabwoko n’ubundi bwicanyi, ikibazo cy’imibanire hagati
y’abanyarwanda cyarushijeho gukomera. Ariko kwemeza ko mu Rwanda ubu harangwa
“apartheid” nk’iyahoze muri Afrika y’epfo nsanga ari ukwitiranya ibintu.
Simbona aho umuntu yahera uyu munsi yemeza ko mu Rwanda abatutsi bari mu mwanya
w’abazungu noneho abahutu bakaba muw’abirabura nk’uko byahoze bimeze mu gihugu
cya Nelson Mandela. Ni byo koko abahutu n’abatutsi barushijeho kwishishanya.
Ariko kandi ubwo bwishishanye ntiburangwa hagati y’abatutsi n’abahutu gusa.
Burangwa no hagati y’abahutu ubwabo, hagati y’abatutsi ubwabo ku mpamvu
zinyuranye, burangwa kandi hagati y’abo bose n’abantu bakomoka kuri ayo moko
yombi ndetse bukanarangwa hagati y’abatwa n’abandi banyarwanda ku mpamvu
zitandukanye. Ubwo bwishishanye buragaragara hagati y’abategetsi n’abategekwa,
hagati y’abize n’abataragize ayo mahirwe, hagati y’abakire na ba nyakujya dore
ko abakene basanzwe bo nta n’abakibaho mu Rwanda kubera ko usanga udatunze ibya
mirenge yaratindahaye. Iyo PDN isaba impaka ku kibazo cy’amoko rero, ntiba
igamije kwemeza ko ari cyo soko y’amabi yose yoretse u Rwanda. Ahubwo twe tuba
tugamije guha urubuga rusesuye abanyapolitiki ngo binegure, kuko twemera ko abanyepolitiki ari twe
nyirabayazana.
Umwezi: Tugaruke ku kibazo
cy’amagereza yo mu Rwanda yuzuye abanyururu amahanga akunze gutindaho. Ko hari
abasanga icyo kibazo kidindiza ubumwe n’ubwiyunge mu gihe abandi bo bemeza ko
hafunze bake, mwe icyo kibazo kimwe n’ibindi bibazo by’ubutabera bifitanye
isano na cyo mubivugaho iki?
Mushayidi: Ni koko icyo
kibazo cy’amagereza yuzuye kiraremereye cyane. Icyakora ni ngombwa kwibutsa ko
kuba amagereza yuzuye bifite inkomoko mu byaha byakozwe n’uburyo byakozwemo.
Leta itanga amafaranga menshi mu gutunga abafunze barimo n’abamaze imyaka
myinshi batagira dosiye. Kimwe n’abafunze bose barimo abere n’abanyabyaha,
abarenganijwe baratakambira Leta bayisaba kubarenganura. Abanyarwanda bose
bafite inyota y’ubutabera kandi barifuza ko umuco wo kudahana wacika burundu mu
gihugu. Leta rero ifite inshingano ikomeye cyane yo gutanga ubutabera busesuye
kuri buri munyarwanda kandi na none ikaba igomba guharura inzira y’ubumwe
n’ubwiyunge. Hari ubwo rero izo nshingano zombi zishobora kugongana no
gushyamirana ugasanga Leta yabuze intama n’ibyuma. Mu by’ukuri, ubutabera
buganisha ku bumwe n’ubwiyunge mu gihugu nk’icyacu gisohotse mu icuraburindi
ry’intambara n’itsembabwoko ni ikibazo cya politiki kitagombye guharirwa
abaturage nkuko bimeze muri gacaca. Ishyaka ryacu risanga Komisiyo y’ubumwe
n’ubwiyunge ndetse na Komisiyo y’uburenganzira bw’ikiremwamuntu zidafite
imbaraga n’ubwisanzure bihagije kuko ari ibyumba bya FPR isanganywe ubwiganze
bukabije mu nzego zose z’ubutegetsi. PDN ishyigikiye ko hajyaho Komisiyo
yigenga mu rwego rwo kubwizanya ukuri kose ku mahano yose yadusenyeye igihugu
hagamijwe ubworoherane. Komisiyo nk’iyo yafashije cyane Afrika y’epfo gusohoka
mu nzitane z’ibibazo byaterwaga n’ubutegetsi bw’ivanguramoko ku buryo n’u
Rwanda rwa nyuma y’intambara na jenoside rushobora kuyiyambaza.
Umwezi: Ishyaka ryanyu
rihagaze he ku kibazo cy’imisaranganyirize n’imicungire y’ubutaka mu Rwanda?
Mushayidi: Ikibazo cy’ubutaka
kijyanye n’icy’imiturire. Dushyigikiye ko politiki y’imiturire yavugururwa
ikajyana n’ibihe turimo. Iyo miturire igomba gushingira ku buryo bwo kugeza ku
muturage ibyangombwa by’ibanze nk’imihanda, amazi, amashuri, amavuriro,
amashanyarazi ndetse na telefoni. Ni ngombwa ariko ko Leta yigengesera ku
kibazo cy’umuco n’imibereho isanzwe y’abanyarwanda. Burya isambu y’umuntu ni
ak’umuntu. Aba yarayirazwe na se, na we wayisigiwe na se. Isambu burya ni
nk’indangamuntu. Igira amateka ikagira n’ibirango. Ntuzatangare rero wumvise
umunyarwanda akubwiye ati ku muvumu wo kwa kanaka ni ho hashyinguwe naka. Ibyo
bintu birakomeye cyane ku buryo kubisandaza byose ngo nta cyo bivuze bishobora
kuba impamvu yo kubuza abantu inkomoko yabo kandi bayikomeyeho. Aha nakwibutsa
ko amwe mu masambu arimo n’imva z’imiryango n’abayikomokaho kandi imva y’uwawe
ni ikintu gifite agaciro gakomeye ku muntu. Ayo majyambere rero yirengagiza abo
agenerwa, ntiyambura abantu umutungo wabo gusa, abambura n’amateka y’imiryango
yabo ndetse n’umuco wa kinyarwanda. Ntacyo rero byaba bimaze mu myaka itanu
cyangwa icumi dusanze dusigaranye abantu batagira inkomoko izwi, bose basigaye
bahujwe n’amashanyarazi, amazi n’imihanda bijejwe batigeze banabona nyamara
bitababujije kwamburwa utwabo nk’uko bigaragara ubu muri za Kibungo n’ahandi.
Muri PDN, dusanga Leta igomba kugeza muri buri karere biriya bya ngombwa byose
twavuze, abaturage bakaba ari bo babihasanga. Abafite amasambu abyegereye
bakihitiramo kugurisha ibibanza n’abashaka kuhatura. Ibyo bikozwe gutyo, nta munyarwanda
n’umwe wanga amajyabere, bose babyitabira noneho ndetse abahisemo kwimuka mu
masambu yabo begera ibikorwa by’amajyambere bagahitamo kuba bayagurisha ku
bushake bwabo nta gahato nkuko bikorwa ubu dore ko banayatanga ku ngufu
batanayaguriwe. Mbese mu magambo ahinnye, muri PDN twemera ko ubutaka ari ubwa
nyirabwo, yaba yaraburazwe, yarabugabiwe cyangwa se yarabuguze amafaranga ye.
Nta kwambura umuntu utwe nta ngurane umuhaye, ni kamwe mu karengane turwanya.
Umwezi: Ishyaka ryanyu
ribona rite umubano n’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi? Aha ndavuga
nk’intambara muri Kongo, ngira ngo uzi ko ingabo z’u Rwanda zasubiyeyo, nkavuga
amakimbirane yubuye hagati y’u Rwanda na Uganda, n’ikibazo cy’inzibacyuho yo mu
Burundi gikunze kudukururira impunzi.
Mushayidi: Nkuko bigaragara
muri manifeste-programme yacu, PDN ikomeye cyane ku mubano mwiza u Rwanda
rugomba kugirana n’ibihugu by’abaturanyi. Turashaka ko amakimbirane hagati y’u
Rwanda na Kongo yahosha vuba na bwangu tugasubukura ubufatanye n’ubutwererane
ku nyungu z’abaturage b’ibihugu byacu byombi. Turahamagarira Guverinoma
z’ibihugu byombi kubahiriza amasezerano yose zagiranye kandi tugasaba umuryango
mpuzamahanga duhereye ku Muryango w’ubumwe bwa Afrika gufasha ibihugu byacu
kumvikana binyuze mu nzira z’amahoro. PDN ishyigikiye cyane imyanzuro y’inama
iheruka guteranira i Dar-es-salaam muri Tanzaniya mu rwego rwo kugarura amahoro
n’umutekano mu karere k’ibiyaga bigari, guteza imbere demokarasi muri buri
gihugu no guteza imbere akarere n’abagatuye. PDN itewe kandi impungenge
n’ibitotsi byongeye kugaruka mu mubano w’u Rwanda na Uganda. Turasaba dukomeje
abategetsi b’ibihugu byombi kwirinda igikorwa cyose cy’ubushotoranyi ahubwo
bagakora ibishoboka byose bagamije kumvikana ku neza y’abaturage b’ibihugu
byombi. PDN ishyigikiye kandi inzira Abarundi bahisemo mu rwego rwo gushaka
amahoro no kubaka demokarasi mu gihugu cyabo. Ishyaka ryacu ryemera ko inyungu
zihuza ibihugu bigize akarere k’ibiyaga bigari ari nyinshi ku buryo ibyo bihugu
byagombye kurushaho guteza imbere ubutwererane mu nzego zose. Ni muri urwo
rwego PDN ishyigikiye isubukurwa ry’umuryango wa CEPGL wahoze uhuje Kongo, u
Burundi n’u Rwanda. Dusanga isubukurwa ry’uwo muryango ryaba ari intambwe
ishimishije mu kugarura ubufatanye bwamunzwe n’intambara z’urudaca zibasiye
akarere kacu.
La fin d’une décennie d'illusions : les rebelles hutu rwandais
rentrent sans gagner |
Le
Rwanda a dernièrement menacé d'attaquer le Kivu pour trouver des bataillons à
confier au général Rwarakabije récemment rapatrié du Congo et qui jusqu'ici reste un commandant sans unités. A
la différence des deux attaques précédentes, celle de 1996 et celle de 1998,
Kigali a prévenu avant d'officialiser sa présence réelle au Congo, car nul n'ignore que les RDF sont depuis
longtemps incorporées dans les unités du général Nkunda et celles du général
Rwibasira, commandant du nord Kivu jusqu'au début du mois de décembre. Bien
mieux les forces rwandaises constituent la part importante des milices du
gouverneur hutu congolais Eugène Serufuri, qui incarne l'actuelle
présence du Rwanda de Paul Kagame au Congo. Ce Hutu a le mérite de ne pas
encourager les haines ethniques et reste souple et prompt à se soumettre aux
exigences politico-économiques de ses protecteurs rwandais.
Les rebelles hutu victimes de leur inconscience
Il ne reviendra pas aux populations congolaises de
regretter que les milices hutu rwandaises soient menacées d'être attaquées. Et
pour cause, depuis un certain temps ces "criminels" selon la société civile
congolaise, violent et tuent des congolais, sans parler du pillage des
richesses des régions de Walungu, Shabunda, Fizi, Karehe qu'ils occupent sans
s'inquiéter. "Au départ, ils ne nous gênaient pas, d'autant plus qu'ils
exploitaient les terres et produisaient pour toute la région " nous
déclarait en octobre une militante de l'ONG SIMA KIVU, avant d'ajouter
"depuis un certain temps, ils ont augmenté sauvagement les prix de
leur production, ils sont devenus trop arrogants pour être supportés par la population,
que notre région en soit purgée". A Bukavu, on reconnaît donc que les
milices hutu sont monnaie courante.
Par ailleurs, ces rebelles n'ont jamais eu
l'occasion de s'exprimer eux-mêmes. Leurs "leaders politiques" qui se
trouvent en Europe se targuent de parler en leur nom, alors que nul d'entre eux
ne connait exactement les menaces auxquelles ils font face sur terrain. Si de
Bruxelles on prétend être fort pour faire face à l'armée de Kagame, à Walungu,
c'est les femmes et les enfants qui deviennent de plus en plus la proie de
certains méchants congolais qui profitent des menaces et de la présence
effective des troupes rwandaises au
Congo pour rançonner tout ce dont ils ont besoin à ces populations dont les
pères de familles et les jeunes en âge de se battre sont aux aguêts.
Qu'on se le dise, les hutu rwandais se trouvant au Congo ne sont pas tous des
interahamwe et des ex-FAR. Et pourtant, leurs "leaders" de Bruxelles
qui ne jurent que par la chute voire la mort de Paul Kagame ne
parlent que de "notre armée qui se trouve au Congo" sans jamais
parvenir à rallier à leur cause le soutien de la diaspora rwandaise.
Quand Kinshasa se laisse
soupçonner de complicité
D'aucuns s'étonnent des réactions plutôt
mitigées du pouvoir Kabila suite aux menaces en provenance des quartiers
généraux du FPR. Et pour cause. Il y a à peine six mois, ces hutu
rwandais étaient soutenus par Kabila qui en comptait d'ailleurs quelques
éléments dans sa garde rapprochée. Il ya à peine un mois, des hutus rwandophones
se comptaient par dizaines parmi les membres du protocole présidentiel et même
de la garde présidentielle aux côtés des Angolais.
Quelle n'a cependant été notre surprise
d'entendre Kinshasa, il y a deux semaines, déclarer qu'il allait expulser de
force ces alliés de longues années sans même les aviser! Fâchés, les rebelles
hutu n'ont pas hésité à rappeler tout d'un coup à Kabila que n'eût été leur
présence, son père aurait perdu la guerre contre Kigali, que lui même n'aurait
jamais pu résister, une manière de l'inviter à un peu plus de reconnaissance.
Kabila se montre de plus en plus décidé à refuser ce chantage.Il aurait
même, discrètement, promis sa coopération à Kigali pour le démentèlement et le
rapatriement, même forcé, de ses hôtes de plus en plus encombrants. Côté RCD
Goma, aucun voile ne cache leur enchantement suite à cette nouvelle présence
des troupes rwandaise au Congo. Maître Azarias Ruberwa, un des Vice-Présidents
de la RDC n’a-t-il pas presque avoué, à Bruxelles, que la chasse aux interahamwe se ferait par Kigali de commun
accord avec Kinshasa? Assertion cependant démentie par l’ambassade kinoise à
Bruxelles qui suggère que M. Ruberwa aurait été mal compris.
De son côté, Kigali avait, depuis toute une
année, multiplié des infiltrations au sein même de ces milices, certains de ces
infiltrés étant des génocidaires fraîchement libérés des prisons rwandaises.
Quand Kigali parle de génocidaires au Congo, ce ne sont pas des preuves qui
risquent de manquer. Certains des “pourchassés” sont déjà passés aux aveux et,
de ce fait, ont de lourds dossiers judicaires retenus à leur charge.
L'Afrique du Sud ne reste pas inactive dans
ce processus plutôt important pour leur allié commercial qu’est le
Rwanda. Disposant déjà d’une importante présence militaire au Congo, elle
aura aidé à localiser, identifier et cibler les zones d'implantations de
rebelles hutu rwandais, ce qui devrait permettre à Kigali de frapper fort et
juste. Le Président Kabila ne s'en plaindra pas, d'autant plus que Kigali
perdra d'office son dernier prétexte d'intervenir militairement au
Congo. Promesse vient d'ailleurs d'être faite devant Olusegun Obasanjo en sa
qualité de Président de l'Union Africaine: le problème des hutu rwandais se
trouvant au Congo sera conjointement résolu par
les deux pays, et ce sera bientôt chose faite. D’aucuns se
demandent d’ailleurs pourquoi Kabila continue de menacer de riposter, comme
s’il devait consulter les devin pour protéger son pays! Il reste à savoir si
les fameux dix mille hommes annoncés en renfort à l’est du Congo ne vont pas
traverser la frontière et se réfugier au Rwanda comme les fameux N’goulous
envoyés en formation à Bruxelles.
Et la MONUC dans tout cela? C'est une
mission d'observateurs. Ils vont observer, si possible protéger la population congolaise.
C'est une mission pour le Congo, ce n'est une mission pour les hutu Rwandais.
Fini le chapitre VI qui prévoit le rapatriement volontaire. Il laisse
involontairement la place au chapitre VII qui préconise le rapatriment forcé!
Mais, ici, ce n'est plus la MONUC qui
opère, c'est Kigali, sous le regard volontairement distrait du pouvoir de
Kinshasa, et de l'observation plus ou moins sincère de la MONUC. Faut-il dès
lors commencer à décompter un à un les quatorze jours que Kagame s’est fixés
pour mettre fin à la menace des Interahamwe en provenance du Congo voisin.On
imagine toute la déception dans certains milieux hutu et hutisants, qui depuis
le 4 juillet 1994, misaient beaucoup sur la supériorité numérique de l’ethnie
hutue et espéraient voir les leurs rentrer triomphalement au bercail, les armes
à la main, sans devoir attendre trente ans comme cela fut le cas pour leurs
prédécesseurs, les réfugiés tutsi des années soixante.
Jean-Claude NKUBITO
INGENGABITEKEREZO YA
JENOSIDE IRACYAKOMEYE MU BIRINDIRO
BYAYO |
Nyuma y’umwaka urenga abanyarwanda bemereje
muri kamarampaka Itegeko Nshinga, bagahundagaza amajwi yabo kuri Pawulo Kagame
umukandida wa FPR kandi bakitorera abadepite n’abasenateri, ingengabitekerezo
ya jenoside ngo iranze ibaye icyorezo mu gihugu.
Inteko ishinga amategeko yakoresheje
iperereza mu Rwanda hose ngo isanga uko
bukeye uko bwije iyo ngengabitekerezo igenda irushaho gushinga imizi mu Rwanda.
Iperereza ryo mu mwaka ushize ryayitahuye mu ntara hafi ya zose z’igihugu.
Ngiyo iravuza ubuhuha mu mashuri ku buryo abanyeshuri amagana n’abarimu babo
baherutse gufatwa bagafungwa. Ngiyo ingengabitekerezo mu madini cyane ngo muri
Kiliziya gatolika aho Musenyeri Misago yongeye gushyirwa mu majwi nyuma y’aho
ubutabera bumugiriye umwere. Ngiyo ingengabitekerezo ya jenoside n’amacakubiri
bishenye ishyirahamwe LIPRODHOR riharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu.
Ingengabitekerezo n’amacakubiri mu Rwanda ndetse ngo byaba binashyigikiwe
n’imiryango mpuzamahanga itegamiye kuri za guverinoma. Hari ndetse na
Guverinoma z’ibihugu bikomeye zashyizwe mu majwi mu gushyigikira icyo cyorezo
nk’Ubufaransa n’Ubuholandi.
Abanyamakuru b’Umuseso barezwe kenshi kubiba amacakubiri mu banyarwanda
ku buryo urubanza rw’umwanditsi mukuru w’icyo kinyamakuru Bwana Kabonero
uhanganye na Hon. Polisi Diyonizi rwakurikiraniwe hafi n’abanyarwanda hafi ya
bose ndetse n’abanyamahanga batari bake. Urukiko rwa mbere rw’iremezo rw’i
Kigali rwahanaguye kuri Kabonero icyaha cy’amacakubiri ariko rusanga ahamwa
n’icyaha cyo gusebanya. Nyamara ariko Polisi Diyonizi wari wahawe indishyi
y’ifaranga rimwe ntiyanyuzwe n’imikirize y’urwo rubanza. Yahisemo kwitabaza
urukiko rw’ubujurire ubu abantu benshi bakaba bafite amatsiko y’uburyo ruzakiza
urwo rubanza.
Mu kiganiro “Dusangire ijambo” giherutse
kunyura kuri radiyo Ijwi rya Amerika ku cyumweru tariki ya 05/12, Minisitiri
w’umutekano Bwana Bazivamo Kirisitofori usanzwe ari na Visi-Perezida wa FPR
aheruka kujya impaka ku kibazo cy’ingengabitekerezo ya jenoside na Madamu
Ingabire Umuhoza Vigitoriya, umuyobozi w’ishyaka RDR (mu Buholandi) na Bwana
Mushayidi Dewogarasiyasi, umuvugizi w’ishyaka PDN(mu Bubiligi). Muri icyo
kiganiro, Bazivamo yongeye gutsindagira akomeje ko ingengabitekerezo ya
jenoside ari ikibazo gikomeye mu Rwanda kandi ko iyo ngengabitekerezo ari umwe
mu mizi y’itsembabwoko ryabaye mu gihugu cyacu. Icyakora nyakubahwa
ntiyigarutseho mu bayikwirakwije, dore ko ari umwe mu batanze imisanzu muri
RTLM. Nta n’uwabikomojeho muri abo uko ari
batatu. Wasanga baranze guhohotera umuhutu wa perezida!
Madamu Ingabire yanenze cyane politiki ya FPR
ati “niba mumaze imyaka cumi yose mutegeka, iyo ngengabitekerezo ikaba
itaracika, nimwemere ko byabananiye, mureke ababishoboye bayobore igihugu”.
Ingabire yatonganije FPR biratinda ayirega kuba yaraheje ishyaka rye RDR mu
gutegura amatora y’Itegeko Nshinga, aya Perezida wa Repubulika n’ay’abadepite
n’abasenateri. Mu kumusubiza Bazivamo ati “ntawarusha FPR gusangira no
gusaranganya ubutegetsi kandi twuguruye urubuga rwo kuganira buri wese ashobora
gutangiramo ibitekerezo bye”. Na none Bazivamo agomba kuba yarashimaga ko FPR
na we yamwinjijemo, dore ko iyaba igihugu kitarasigaranye abashinyaguzi
cyarashize inshuti, ubundi bazivamo yari kuba afungiye iwabo i Byumba mu
bateguye itsembabwoko.
Mushayidi we yareruye ati “nyuma y’amahano
yabereye mu Rwanda nta gitangaje ko ibisigisigi by’ingengabitekerezo ya
jenoside n’amacakubiri bikomeza kugaragara mu Rwanda. Iyo ngengabitekerezo si
baringa kandi ntibarizwa mu Rwanda gusa no hanze irahari”. Mushayidi ariko ngo
asanga Guverinoma ya FPR igomba kwirinda gukoresha iyo ngengabitekerezo
nk’iturufu ya politiki igamije kwigizayo abatavuga rumwe na yo n’abatinyutse
kunenga politiki yayo. Mushayidi yahamagariye Guverinoma gufungura amarembo ya
politiki kuko ngo asanga kurwanya ingengabitekerezo ya jenoside n’amacakubiri
atari umwihariko wa FPR. Ati “abanyarwanda benshi biteguye kurwanya ibyo
bitekerezo bibi by’ubugome n’ubwicanyi ariko kugeza ubu ntibahabwa urubuga ngo
batange uwabo muganda”. Aha ariko akahahurira na Ingabire, kuko na we yasabaga
ibiganiro bitaziguye. Uroye, Bazivamo, Ingabire na Mushayidi bose bahurije ku
kintu kimwe cy’uko ingengabitekerezo ya jenoside ari ikibazo kiriho. Ariko
kandi inzira iracyari ndende kugira ngo bazumvikane ku buryo bwiza bwo
kuyirwanya, dore ko leta y’u rwanda yo nta n’umuti yavuze. Buriya izabasya
cyangwa ibakomeretse nta wamenya.
Muri iyo “Dusangire ijambo” ya Karekezi Stefano, Mushayidi yavugiye
abanyeshuri bafungiwe ingengabitekerezo yibaza niba koko abo bana ari bo bari
bakwiye gukurikiranwa. Ati “iyo ngengabitekerezo yashakishirizwa mu bategetsi
kuko n’ubusanzwe abanyapolitiki ari bo nyirabayazana”. Aha koko ntawabura
kwibaza ku ruhare rwa bamwe mu bategeka igihugu ubu bateye inkunga RTLM mu gihe
cy’intambara n’itsembabwoko. Abo kandi barimo na Minisitiri Bazivamo ubwe
usigaye yamamaza amatwara ya FPR kurusha mutagatifu Pawulo wo muri Bibiliya
ubwo yari amaze kubonekerwa ari mu nzira yerekeza i Damasiko agiye gutoteza
abakirisitu. Barimo kandi Bonifasi Rucagu usigaye ari gatulika kurusha Papa.
Barimo ndetse Rwarakabije, Bemera, Ninja, Munyakazi na Gatsinzi bari barahagurukiye gutsiratsiza abatutsi
none ubu bakaba bageze aho bakurikirana bene wabo barega gusabikwa
n’ingengabitekerezo. Umuti wavuye aba bose bawuhaye n’abandi tukagira amahoro.
Ingengabitekekerezo ya jenoside muri Kivu
y’amajyepfo n’iy’amajyaruguru
Mu iriburiro rya nomero 13 ugushyingo 2004 y’ikinyamakuru “Ijwi ry’umucunguzi”
gishyigikiye urugamba rwa FDLR, handitse aya magambo: “Wowe se wavutse
usanga rutemba amata n’ubuki ingoma ya gihake yarasezerewe n’ubukoloni
bwaragiye nk’ifuni iheze, wowe wabonye ibyo byiza byose abasokuruza baharaniye
bakabikuraga, abawe uzabaraga iki?”.
Ijwi ry’umucunguzi rirakomeza riti “Wowe wambutse inyanja y’amahoro
ugasanganirwa n’umuvu w’amaraso, wowe watakaje abawe, ugatakaza utwawe, ugatana
n’umuryango, uruhare rwawe ni uruhe mu kuzanzamura igihugu cyawe?”. Ngibyo
ibyivugo by’abacunguzi biyemeje kwirukana FPR-Inkotanyi ngo bakagarura U Rwanda
rw’amata n’ubuki basize! Nta wakwiyibagiza ko bahavuye bamennye amaraso atagira
ingano, ari byo bo basa n’abita kuzana amahoro.
Ese abanyarwanda basoma Ijwi ry’umucunguzi n’Umutabazi babura bate kwibaza
amaherezo y’abantu batinyuka kwirengagiza amarorerwa yose basize bakoze mu
gihugu, bakayarengaho bakiyamirira ngo ibibazo byose ni abahutu bahuye na byo,
nibahaguruke bacyure amahoro i Rwanda? Iyo ndwara ariko ntigarukira ku bahutu
b’intagondwa gusa. Umunyamabanga mukuru w’ishyaka PPRD rya Kabila mwene Kabila,
Vital Kamerhe, ejobundi yahamagariye Guverinoma y’U Rwanda kugirana
imishyikirano itaziguye na FDLR. Iyo
aba undi, umuntu yari kugira ati ntabwo azi FDLR icyo ari cyo. Nyamara uyu we
arayizi kuko yakoranye na yo kuva yaba icyegera cya Kabila. Azi neza ukuntu
Guverinoma y’U Rwanda yacyuye Rwarakabije na zimwe mu ngabo zendetse yagombye
no kuba azi ko ziriya nterahamwe zifashwe nk’ibyana by’ingagi mu gihugu cya
Paul Kagame, mu gihe ahubwo abahutu batishe ari bo basigaranye ikimwaro cyo
kuba batarishe abatutsi kuko bidahemba. Kigali se ntihora ahubwo mu biganiro
n’abacunguzi? Si bo bayobora igihugu se? Ese ahubwo bayihamagariye kuvugana
n’amashyaka yandi ya politiki yaheje, ko nibura yo afite ibitekerezo bihamye
naho FDLR na FPR byo nkaba mbona
byarabaye pata na rugi. Nzabandora ni umwana w’umunyarwanda.
Oreste Bikundiye & Jude Lizita
Revue Dialogue: Iyo abasaza bashowe mu bikorwa byo kubohoza |
Vuba ahangaha ni ho numéro 178 y’ikinyamakuru Dialogue yasohotse mu
Rwanda, ihurirana na numéro 235
yasohokeye i Buruseli. Byavugishije abantu bamwe amagambo menshi, dore ko ikinyamakuru
cyasohokeye i Kigali cyazanywe kugurishwa i Buruseli aho umuryango IBUKA wari
wakoreye umunsi mukuru, ndetse abayobozi bawo bagasaba ko abakizanye bakihakura
banga kuvanga ibibazo by’abarokotse n’amatiku batari bafitiye ibisobanuro
bihagije. Bacye cyane barakiguze na none, kuko cyagurishwaga n’umuvugizi
w’ishyaka FPR, kandi hariho ababa bishakira kuhanyura neza batabangamiwe. Ku
rundi ruhande ariko, ikinyamakuru cy’i Buruseli na cyo cyari cyasohotse, ndetse
cyohererezwa abagifiteho abonnement barenze gato 1900, barimo 900 bari mu
Rwanda, n’abandi benshi bari mu Bubiligi, mu Bufaransa, no mu makambi y’impunzi
ari za Nairobi, Malawi n’ahandi. Aha twabibutsa ko muri ayo makambi, akenshi
ari umuryango Caritas international wajyiye ufata abonnement zo guha izo mpunzi
z’abanyarwanda, kuko itangazamakuru ryo mu Rwanda ritarenga umujyi wa Kigali
kugeza ubu.
Byakomeje kujujura rero, bibyara impaka ndende kuri internet, bukeye
duhitamo kwegera ubuyobozi bwa Dialogue ndetse na bamwe mu banyamuryango bayo
baba i Rwanda, tubaza uko ikibazo giteye.
Leta y’u Rwanda ni Umwere, na FPR ibikururwamo n’inkundarubyino
Si ukundi gushimagiza Leta y’u Rwanda cyangwa FPR muri iki kibazo, kuko
ubusanzwe itangazamakuru barinyonga nta mbabazi. Ku kibazo cya Dialogue ariko,
nta mpamvu yo kuyigira nyiri umutwe munini.
Muri 1992, inama rusange ya dialogue yarateranye ihuza abantu bakabakaba
80. Hatowe ubuyobozi burimo na Mzee Antoine Mugesera. Nyuma y’imyaka ibiri
habaye itsembabwoko. Icyo gihe Mugesera Antoine yabarizwaga ku rugamba ariko
abanyamuryango ba Dialogue 18 bose bicwa n’interahamwe, bamwe ndetse nka Padiri
Stratoni Gakwaya bishwe mu ba mbere. Nyuma abandi babiri baje kwicwa
n’inkotanyi zifashe aho zifatiye ubutegetsi, ariko ntizabajijije ko ari
abanyamuryango ba Dialogue. Muri 18 bishwe n’interahamwe ho harimo koko abazize
ibitekerezo, birimo na none kuba barandikaga muri Dialogue dore ko icyo gihe na
yo itumvikanaga na Leta yateguraga kandi igakora ubwicanyi.
Abandi banyamuryango bageze kuri 40 barahunze, bageze hanze biyemeza
kuzura Dialogue, ndetse basohora numéro y’177, ari na yo ya mbere yasohokeye mu
Bubiligi, yanditseho “publié momentanément en Belgique”. Bahise bikuramo
abijanditse mu mashyaka bose, ari na bwo basezereye Nzabahimana François, wari
umaze gutorerwa kuyobora RDR, bamusobanurira ko Dialogue nta politiki yakwemera
gukora, ko yahisemo kutabogama. Muri 1995, abanyamuryango basigaye mu Rwanda
n’abahunze barumvikanye, bakorera inama i Kigali. Maze abo hanze boherezayo
Enos Nshimiyimana, wahise anahabwa akazi ko kubahagararara mu Rwanda
nk’umunyamakuru. Mu Myanzuro yafashwe, hemejwe ko kubera ko nta burenganzira
busesuye itangazamakuru rirabona mu Rwanda, Dialogue yaba ikomeje gusohokera mu
Bubiligi. Bamwe mu banditsi bayo baba i Burayi icyakora bakomeje kujya mu
Rwanda ku mpamvu zinyuranye, nka ba Charles Ntampaka, Charles Karemano, Bernard
Leloup na Benedicte Kayibanda. Ikindi na cyo kidasobanutse, ni uko mu basomyi
ba Dialogue y’i Buruseli, harimo ambassade y’u Rwanda i Buruseli ndetse na
perezidansi ya Repubulika mu izina rya Pahulo Kagame!
Muri uwo mwaka wa 1995 ni ho Antoine Mugesera, wari mu batowe muri 1992
yanditse ibaruwa asezera muri Dialogue, avuga ko batagihuje umurongo
w’imitekerereze, ko we ahisemo kwitandukanya. Iyo baruwa twashoboye kuyisoma,
n’ubwo muri Dialogue banze kuyiduhaho copie.
Ku rundi ruhande ariko, Enos Nshimiyimana yahawe ububasha bwo gucunga imwe
mu mitungo ya Dialogue, ariko asabwa guha ishyirahamwe ry’abapfakazi Icyuzuzo
inzu ya Dialogue y’i Nyamirambo, rigakoreramo, ritanga ifaranga rimwe
ry’ikimenyetso. Iyo nzu ikaba yari yasabwe na nyakwigendera Laika Félicité,
wari uturanye na yo kandi akaba ari na we wari washinze Icyuzuzo. Enos
Nshimiyimana ariko yabiciyeho, inzu ayibakodesha ku bihumbi icumi kandi bari
bakennye ari na bwo bagisohoka mu itsembabwoko n’intambara, ahandi arahatura.
Amakuru dufite ni uko n’ubu akiri muri iyo mitungo. Inyandiko hagati
y’ishyirahamwe Icyuzuzo na Dialogue zivuga ibyo, na zo twarazisomye, n’ubwo
batwimye copies. Enos Nshimiyimana yakomeje kwandikirwa no guhamagarwa kuri
téléphone ngo yubahirize icyo cyemezo cyo guha abapfakazi inzu ku buntu akica
amatwi..
Nyirabayazana izabe amafaranga
Mugenzi wacu w’umunyamakuru Enos Nshimiyimana na none inyota
y’amafaranga yaje kumubana ndende, maze
muri 1999 arigisa amafaranga y’amabirigi ageze ku bihumbi 90 ya cyera hafi
miliyoni imwe y’amanyarwanda y’icyo gihe.
Ayo mafaranga akaba yari agenewe Caisse Sociale du Rwanda, Dialogue
iyamunyuzaho nk’uko bisanzwe. Nyuma y’umwaka muzima amafaranga ataragera muri
Caisse Sociale du Rwanda, ubuyobozi bwa Dialogue bwahise bumusezerera nta
mperekeza. Ubwo yari amaze kwandika bwa nyuma muri numéro 209. Twashoboye na
none kubona zimwe mu nyandiko yoherezaga yandagaza bihagije iriya Leta, ku
buryo iyo Dialogue izitangaza zajyaga no kumugwa nabi. Muri Dialogue ariko
batubwiye ko kuba batarazitangaje ari uko ahanini nyirubwite atabaga yerekanye
aho akuye amakuru. Ngo n’iyo bahamagaraga i Rwanda ngo barebe ireme ry’izo
nkuru, basangaga rimwe na rimwe nta shingiro zifite cyangwa zirimo ibikabyo
byinshi. Na none batwangiye kuzibonaho copies, n’ubwo ziboneka mu
bushyinguranyandiko bwabo aho buri wese ubikeneye yazisanga.
Nk’abandi batari bake na we yahisemo guhakanwa uwahoze ari shebuja
Nta wamenye uko byaje gukomeza. Icyagaragaye ni uko mu w’2000 ku
Kabusunzu hamwe havukira pawa zose hateraniye inama yitiriwe Dialogue. Mu
b’imena, hagaragayemo Mugesera Antoni wari warasezeye muri 1995. Hagaragayemo
kandi Enos Nshimiyimana wari warirukanywe ku kazi ka Dialogue, ariko akiri mu
mazu yayo. Harimo na none abanyamuryango bake cyane mu basigaye mu Rwanda,
barimo umudamu wa nyakwigendera Perefe Rwangabo, bamwe bemeza ko yabihatiwe.
Ibyo muri Dialogue birinze kugira icyo babidutangarizaho. Bamwe mu
banyamuryango ba Dialogue, nka Laurien Ntezimana, Musenyeri Habiyambere, Padiri
Michel Donet n’abandi, ntibamenye ibya
Kabusunzu. Ibyo ari byo byose umwanzuro wabaye ko hashinzwe “Dialogue Pawa”.
Ntumbaze Karamira muri abo uwo ari we,
uretse ko bahise bandikira amabanki yose Dialogue yari ifitemo amafaranga
bagamije kuyagwatira. Aho iyo nkuru igereye i Buruseli, ibyabo bimaze gufatwa
nk’iminyago, bisanga ibyo Enos Nhsimiyimana yagumanye n’amafaranga biyemeje
guheba, Charles Ntampaka yahamagaye Ministre w’ubutabera Mucyo Jean de Dieu,
amusobanurira uko ibintu biteye, maze Mucyo na we yirinda guha agaciro
imyanzuro y’inama ya Kabusunzu. Na n’ubu ntibirasohoka mu igazeti ya Leta..
Ngaha aho Leta ibera umwere.
Ku ruhande rwayo, Dialogue y’i Buruseli yatse n’ubuzima gatozi mu
Bubiligi, ngo itazavaho icibwa amaboko n’amaguru igasigara nta n’urwara rwo
kwishima. Ntibyatinze, iba irabubonye, ndetse na Minisiteri y’ububanyi
n’amahanga y’Ububiligi ibaha budget yo gukoresha.
Bwarakeye rero ibyo gufatira imitungo byanze, i Buruseli hamanuka
umusaza witwa Serviliani Manzi
Sebasoni. Uwo musaza yajyiye mu by’ukuri gutera inkunga umuryango FPR wari
umukeneye. Ahageze yahuye na bagenzi be, Mugesera Antoine na Nsengimana Yozefu
ndetse na Byanafashe Deo. Sebasoni
akaba yari yaranabaye i Burayi, azi Dialogue azi n’abayandika ndetse n’uburyo
yandikwamo. Ahura na Mugesera wahuye na Enos Nshimiyimana wari ukeneye
ikimutunga, kugumana amazu, no kwikura mu isoni z’ubujura. Kubera akazi kenshi
aba basaza basanganywe muri Cyama, byari byoroshye kumva uyu Enos Nshimiyimana
dore ko Dialogue yo mu Bubiligi ikodesha mu ba Dominikani, ikagira n’inshuti
nyinshi mu bantu bize mu iseminari ndetse igasomwa mu maparuwasi yose yo mu
Rwanda no mu maseminari, bityo
kuyitirira international Democrate Chrétien byari byoroshye dore ko i
Kigali batanabaza. Umugatulika wese ngo aba ari IDC! Sebasoni uzi ukuntu IDC yaserereje abatutsi kuva muri za 1960, na
we ntiyashoboraga kwihanganira kumva ko habaho abantu bakomeza kuyikorera. Si
bwo abasaza bashowe mu makimbirane bikitirirwa Leta na FPR kandi mu by’ukuri
ari inda yasumbye umutima! Ni bwo rero numéro y’178 isohotse vuba na bwangu,
ihurirana na mugenzi wayo y’i Buruseli ari yo n° 235. Mu bayanditse, hakabamo
Enos Nshimiyimana wanditse mu yindi nkayo muri 1995, akanakomeza kugeza kuri n°
209! Inda mbi yishe ukuze koko. Ikindi na cyo giteye impungenge, ni uko
kwandika n° 178 ari ukwemera n° 177, kandi na yo yarasohokeye i Buruseli. Aba
basaza barashutswe, ushaka kwizihirwa mu mafuti biramureba, ariko ibya Dialogue
“ patriotique” y’i Kigali, biranduza abantu bitari ngombwa.
Tubyibazeho
Nta FPR iri ku isonga ry’ibohozwa rya Dialogue, harimo abayitwaza. Aba
bayoboke bayo b’imena bari mu nama
y’ubwanditsi, iyi “ patriotisme” yanditse ku gifubiko cya “Dialogue” yabo na
yo, abayanditseho ni inkundarubyino za nshimwe nshimwe, baca FPR mu rihumye
bakayibeshya twinshi, bagakora ibyo bashaka bikayitirirwa. Wazasanga kandi no
ku gafaranga biriraho bashingiye ku binyoma bayibeshya. Leta y’u Rwanda yo, ni
umwere muri ibi bintu kuko kugeza ubu icyemezo gishyiraho iriya Dialogue pawa
ntikirasohoka mu igazeti ya Leta. Kandi si uburangarae, kuko byanzwe na
Ministre Mucyo usa n’uwari wabikenze. Birashoboka kandi ko FPR yaba
yaranarekuye amafaranga yo gusohora iriya “Dialogue”. Ariko iyo abayivugira
n’abayirebera bayiha amakuru y’impamo, n’ariya mafaranga ntaba ajyiye
arira. Na none ariko, bizaterwa
n’ukuntu FPR ubwayo izabyitwaramo nyuma y’aho ukuri gushyiriwe ahagaragara,
kuko bitabaye ibyo yaba isiganwa n’ibiyisiga. Ikidashidikanywaho kugeza ubu ni
uko bose bashowe muri ariya matiku na Enos Nshimiyimana ku mpamvu ze bwite,
zishobora kuzaba iza Leta cyangwa iza FPR nyuma. Wabona na we abaye umwe mu
batekerereza Igihugu!
NKUBITO Jean-Claude
Ruganahe |
Ingoma ya FPR ntiyahiriye
abayihiriye amaso
FPR igifata ubutegetsi muri guverinoma harimo
Nsengimana Joseph, ubu afite agatebe muri Presidence. Higiro Prosper ubu ari muri
senat kubera PL ayobora , Pio Mugabo wavuye muri Tabarwanda akaba Segeral
w’Urukiko rw’ikirenga ubu yabaye juge muri Cour d’appel.Yagiye amanuka uko
umwaka utashye ariko uwo bashakanye ari mu Biro by’Umuvunyi wa rubanda. Abandi
baje gusimbura abo ni Biruta wahawe imyanya yose ishoboka nka Katabarwa kubwa
Kinani, ngaho Minisante, Minitrape, President w'inteko, na President wa Senat
byose mu myaka 10 gusa! Niyibizi Bonaventure, Nkusi Laurent, Mucyo Jean de
Dieu, Nyiramirimo na Mitali witwa secrétaire wa leta ariko mu by’ukuri utagira akazi iruhande rwa Murigande na
Major Sezibera intumwa ya Kagame mu bibazo by'akarere.
Mu bahoze ari ba Directeurs de cabinets harimo Mutake
Tharcisse wibera mu Bubiligi, Rutagengwa Jean Bosco wikuriyemo ake karenge
batangiye kumuvundira muri Engen aho yari yiboneye akazi. Hari kandi na muganga
Rudakubana ari na we ufite ipeti rinini mu barokotse ubu akaba ari muganga mu
biraro by’i Kanombe. Hahozemo kandi
Niyongira Thomas wambuwe MAGERWA ubu akaba yarahisemo kwigira muri Canada
ngo bucye kabiri, Simburudali Theodore ubu woherejwe kuyobora intara ya
Gikongoro niba sena ibimwemereye dore ko abandi bo nta mananiza babashyizeho mu
kubaha akandi kazi. Nibyemerwa ubwo noneho azaba yongeye kuba uwarokotse uhawe
kuyobora intara dore ko basaga n’ababibirukanyemo.
Icyo gihe ariko hariho na ba Directeurs Géneraux ari bo NtashamajeGérard
muri Minijust wakijije amagara bamushinje ngo ko agandisha abarokotse ubu akaba
yarakatiwe imyaka itanu ngo yacitse igisirikare. Hari kandi na Butera Charles
wayoboraga Immigration ubu na we wahisemo kwemera uko ibintu biri akigira muri
Canada. Hahozeho kandi n’abajyanama muri minisiteri, wasangagamo nka Bigabiro Charles Louis muri Minicom ubu
utagikorera Leta, Mupenzi Georges waje kwibonera akazi ku Kabusunzu muri Centre Iwacu, dore ko iyo myanya
y’abajyanama yavanyweho abayirimo badafite ingufu ibukuru ntibagire n’ahandi boherezwa. Mu rwego
rw’abaperefe hahozehoGakuba Narcisse
ubu wibera mu Buholandi, waje gusimburwa na Gasamagera Wellars wamenye amayeri agasezera muri PL akiseseka
muri FPR ubu akaba ari senateri wa Kigali ngari kandi avuka i Mushubati muri
Gitarama.
Mu ba sous perefe hahozeho Madame
Shumbusho Valerie muri PVK ubu utakigira
akazi, Arsene Kwizera ku Kibuye ubu nawe yibereye muri Suede. Ba
Bourgmestre nabo barirukanwe nka Ignatiana wa Ngoma, Rugambage Eugène wa
Nyarugenge wikuye ataravundaguzwa kugeza ubwo yigiriye kwiga mu Bubiligi.
Habayeho na Donati nshimyumukiza ubu ubarizwa mu buroko budasobanutse, Stratoni
Kamanzi watijwe umujyi wa Gisenyi bugacya bawumwambura bamutunguye. Hasigaye
abarokotse itsembabwoko batarenze batatu ku mwanya wa Burugumesitiri(Meya) mu
Rwanda rwa Pahulo!
Mu
bigo bya Leta na ho abarokotse
itsembabwoko babirukanye umwe umwe kugeza
ubwo babakangara. Muri OCIR Thé hahoze Murenzi Jean Pierre, ubu ntawe
uzi iyo ari, yaje gusimburwa na Ndolimana Tatien wibera mu Bubiligi nyuma yo
kuvanwaho no kubangamirwa mu bucuruzi yari yitangiriye. Pius Ndayambaje
wahoze muri Caisse sociale ubu ni
umukozi usanzwe muri perezidansi naho Niyibizi Hosea ubarizwa muri Canada
yahoze mu kigega cy'abarokotse
kitagitegekwa n'abarokotse. Nduwumwe Francois yavuye muri Caisse Hypothecaire,
naho Narcisse Karinijabo yirukanwe muri Banques Populaires nta n’imperekeza.
Ubu mu bigo bya Leta hasigaye Niyibizi Bonaventure ugiye gucyura igihe kuko
ibigo byose nibimara kujya mu maboko ya cyama ku mugaragaro, secretariat à la
privatisation ntacyo izaba ikimaze.
Muri za ambassades
hahoze igeze Rugaba Silas mu Bushinwa ubu ni chômeur no mu nteko yirukanwe mo.
Nkongoli Laurent yamaze umwaka muri Canada ubu yihishe muri Commission
y'ikiremwa muntu naho Sagahutu Isaie wahoze i Bugande ubu araho aricaye. Abarokotse bakoraga
muri za ambassades na bo hasigaye ngerere. Udahemuka Francois wari i Londres
ubu nta kazi, Munyakazi Isidore wahoze i New York ubu ari muri America aho
yishugurikiye bourse, Mbayire Alphonse yarashwe avuye i Nairobi. Hasigaye
abasore bababiri mu Budage n’undi mu Bubiligi, ku bw’amahirwe barokotse
ivugurura riherutse.
Mu nzego z’ubucamanza
hahoze Pierre Ndolimana wayoboye Cour constitutionnelle ubu akaba yiyicariye ku
gatebe iwe, Kayitare Jean Pierre wahoze ari President wa Cour d'appel i Nyanza
ubu akaba umucamanza usanzwe muri Cour d'appel nshya, Ndagijimana Emmanuel
wategetse cour d'appel na Tribinstanse ya Kigali ubu ni umukozi usanzwe muri
Minijust. Iyakaremye Jean Bosco wabaye President wa Tribinstance ya Kigali ubu
arabarizwa muri Canada,Gatambiye yaricajwe muri parquet ya Kigali, Kayihura
Edouard wari ushinwe ama dossiers ya Genocide arabarizwa Ohio muri America. Mu
bucamanza ubu abacitse ku icumu bahagarariwe na Mucyo muri Parquet General
wenyine na we usigaye agendera kure ibibazo by’abacitse ku icumu.
Muri make abacitse ku icumu ntaho bakibarizwa mu
buyobozi bw’igihugu. No muri guverinoma, hasigaye Nkusi laurent utagira icyo
ayobora kuko ashinzwe akazi kabujijwe(itangazamakuru), mbese ni nka wa mwarimu
wigishaga ikinyarwanda, abana bakivuga bakabahana! Hari na Mitali Protazi, uzatahira umushahara,
imodoka n’inzu, kuko missions zo ni iza bene zo, Murigande na Sezibera. Nta
Segeral wacitse ku icumu n'umwe, nta bakiri muri Bureau y'inteko, abari muri
senat ni ba Presidents b'ingirwa mashyaka. Ntawe ugitegeka intara n'imwe, na
Simburudari baherutse kubyizeza, ngo ni ugutegereza ko sena ibyemera. Nta
n'umwe uyobora ambassade. Mu bucamanza naho hasigayemo Mucyo wenyine, mu bigo
bya Leta nta n'umwe. Ngarambe François President wa IBUKA uri muri caisse
sociale byacikaga yibereye i Nairobi n'umuryango we, Mutsindashyaka n'umugore we
utegeka Gacaca bari bibereye ku Murindi ubwo abandi batutsi batsembwaga.
Kayigema Anicet wo muri forum des partis nawe muri 1994 yari yibereye mu
Busuwisi n'umuryango we.
Mutimurabye
Amakuru magufi |
Musenyeri
Anasitazi Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye
Nyuma y’imyaka itageze ku icumi, Musenyeri
Anasitazi Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye mu cyumweru gishize kubera impamvu
ebyiri z’ingenzi. Musenyeri Mutabazi ngo yaba yarashoboye kwipima cyane, akaba
yari amaze kugira famille nombreuse. Indi mpamvu y’iryo sezererwa, ngo ni uko
umutungo wa Diyosezi, yari isanzwe
ikize cyane, washiriye nyine mu kwishyura ibikoma by’ababyeyi n’amata y’abana,
kujyana abandi mu mashuri, no kubakira amazu abo bakomokaho. Ni igikorwa cyiza
yego, ariko byakabaye byiza kurushaho bikorewe abakirisitu bose nta kurobanura!
Aha ntukabazemo ivangura ry’amoko, reka da.
Ikibazo kindi gikomeye, ni abapadiri ba
Diosezi bari bamaze amezi hafi atandatu biziritse umukanda, batikora ku itako
nako mu ikanzu, bamwe muri bo yanabatotezaga uretse ko Imana yari yarabahaye
inema yo koroshya. Ikindi na none kitashimishaga ngo ni uko mu mirimo yose ya
Diyosezi, Musenyeri yari yarazanyemo ab’iwabo gusa, mu isarumara, muri
Economat, mu mashuri ndetse no mu bitaro. Icyakora we ngo azajya kuba i Roma,
aho azajya ayaga na Musenyeri Yeronimu Gapangwa w’umumunyamulenge, we
warenganijwe n’abapadiri b’abasaveriyani bakamuca muri Congo bafatanije na
Vatikani. Mu minsi ishize, Musenyeri Mutabazi
yari yatumijwe i Roma aho bamuhanuye akagira ngo biciriye aho, none
urugiye kera ruhinyuje intwari. Ubu Musenyeri Ntihinyurwa Tadeyo, arkiyepiskopi
wa Kigali, ni we wabaye asigaye ku nzu i Kabgayi. Ibyo ari byo byose, ibitaro,
imprimerie, économat, amashuri n’ibindi bikorwa by’amajyambere by’i Kabgayi
biri mu gihe cyo gusanasanwa, ngo ubukene barabunganya n’abaturage b’u Rwanda
muri iki gihe. Naho abapadiri bo ni ukureba uburyo babagarurira icyizere, kuko
burya igisenga ni ikiri mu nda.
Igiterane cy’ubwiyunge mu Bubiligi.
Kuva ku itariki ya 03 kugeza ku ya 05 Ukuboza, i Buruseli hateraniye inama yo
kuganira ku buryo abanyarwanda barushaho kubana neza. Iyo nama yarimo
abanyamashyaka, ikabamo abaharanira uburenganzira bw’ikiremwa muntu, yari
yatumijwe n’amashyirahamwe abiri, IDE, ari yo yandika Dialogue, na PAV, ya Ntezimana
Lauriayani uyu wigeze gufungirwa ko ngo atoza abanyarwanda gutsinda ubwoba.
Inama yagaragayemo na none abantu
bafite ibyo bazwiho. Nka Fausitini twagiramungu utaragize amahirwe yo
kwemererwa kuyobora u Rwanda nyuma y’amatora aherutse, harimo Karemano Karoli ,
Rudakubana Garatiani na Monika Mujawamariya bakubutse i Kigamli mu giterane
cy’ubumwe n’ubwiyunge, hari n’abanya politiki n’abahoze ari ingabo za Leta nka
Colonel Ndengeyinka Barthazar, Major Sabakunzi
Farancisco na Deus Kagiraneza. Hari kandi na Prof. Rwanyindo Pierre,
Umuhuzabikorwa wa IRDP, waje aturutse i Kigali. Mu bandi bagombaga kuva i
Rwanda ariko bataje, hari Zainabo Kayitesi wo muri Komisiyo y’uburenganzira
bw’ikiremwamuntu na Habyarimana Jean Baptiste uyobora Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge.
N’ubwo impamvu batitabiriye inama bari batumiwemo zitasobanuwe bihagije,
twamenye ko ubutumire bwabagezeho ndetse n’amatike y’indege bakaba bari
bayabonye. Ngo baba barabuze ikashe y’abakuru bita ordre de mission mu kizungu!
Ese ntibyaba ari ukwanga ko dialogue iganira n’indi? Umbaze nkubaze.
Reka rero twisubirire ku nama yo kubana
neza. Byatangiye ari mitingi, bikomereza mu tunama twakorerwaga mu matsinda,
biza kuzamo ahubwo no guterana amagambo ndetse no gucyurirana, burya nta zibana
zidakomanya amahembe. Ariko Charles Ntampaka na bagenzi be bari bateguye inama
bashoboye kugira aho abahuriza abantu baraganira. Na none Prof rwanyindo
yagezeho yerekana filimi y’ibibera mu Rwanda n’ibyahabaye, bitangira hafi ya
bose bicaye aho, ariko bageze ku
kwibuka abazize itsembabwoko, hasigaramo Mushayidi
Déo, Rwanyindo, Kagiraneza Déus, Matata Joseph na Noheli Twagiramungu. Abasoma
mu ndorerwamo y’amoko bafashe ko abahutu b’intagondwa banze kubireba! Ikindi cyagarutse mu nama ni
impaka ku itsembabwoko n’ikigega cy’abacitse ku icumu. Twagiramungu Fausitini
yamaganye icyo kigega yitaga icy’ubwoko bumwe bw’abatutsi, ngo nta mfubyi iruta
indi. Nyamara kandi wakwibaza ko kugeza ubu indishyi zose leta yatsindiwe
yagombye kwishyura abacitse ku icumu
nta n’umwe iraziha, ugasanga iramutse izitanze bariya bana b’abahutu candidat
président yavugiraga babura n’aho bigira primaire ukureho no kubura amafaranga y’ishuri ryisumbuye. Bamwe kandi
barabimubwiye, ndetse bamwe bifuza ko habaho ikigega cyo gufasha imfubyi muri
rusange kuko ziba zikeneye ubufasha, ariko ko ikibazo cy’itsembabwoko kitagomba
kwirengagizwa kubera gusa ubukene igihugu kirimo. Habayeho n’impaka
z’amatsembabwoko abiri, iry’abatutsi ryakozwe n’abahutu batumwe na Leta yariho
muri 1994, n’iry’abahutu ryaba ryarakozwe n’ingabo za FPR. Ntibyabaye ngombwa
ko abantu bafatana mu majosi, ariko byarangiye nta wubyumvikanyeho n’undi. Ibyo
ari byo byose wabonaga bamwe mu bahutu, bake ariko, bifuza ko mu Rwanda hakwemerwa amatsembabwoko abiri. Ngo ni byo
byabazanira ubwiyunge.
********************************************************************