Rwanda

L'Espoir

Umwezi

                                   N° 011 Octobre-Novembre 2004

 

Inama y’ubwanditsi

Propriétaire:Amicale loin des yeux

Rédacteur en Chef : Gloria Muhazi

Secrétaire de Rédaction :Gatashya Jean-de Dieu

Reporter au BENELUX: Gloria MUHAZI

Correspondants au Rwanda : Oreste Bikundiye ; Ignace Bike et  Jude Lizita; Ndatwa ortega

Correspondant en Allemagne : Léonce Uwishoboye

 

Rwanda l’Espoir : Umwezi, propriété de l’asbl loin des yeux,   Mensuel indépendant ; Adresse : 78 Chaussée de Châtelet ; 660 Gilly ( Belgique)

Tél : 0032486662153 ; 003271420428

E-mail: umwezi@hotmail.com   ; gmuhazi@yahoo.fr, umwezi@versateladsl.be

 

Note de la Rédaction: Ubuyobozi bw’ikinyamakuru “Rwanda l’Espoir Umwezi” n’abanyamakuru ndetse n’abakunzi bacyo bifurije Abanyarwanda bose Noheli nziza n’umwaka mushya muhire w’2005. Uzababere Umwaka w’IMPUHWE ZA NYAGASANI. Uzabazanire kuvugisha ukuri no kutaniganwa ijambo. Barwanye ubukene, kandi babutsinde. Uzabakize impamvu zose zabatera gusubira mu ntambara n’imyiryane y’itsembabwoko n’ingengabitekerezo ya Génocide, nyamara kandi unabakize ubutegetsi bwose bw’igitugu n’impamvu zabwo.

 

IBIRIMO :

Editorial: Muri Muvoma nshya ni nde urusha abandi ijambo?

Politiki: Ishyaka PDN ngo ejo ejo bundi rizataha

Ruganahe: Ingoma ya cyama ntiyahiriye abayihiriye amaso

Imibereho y’abaturage:- Ingengabitekerezo irashakirwa mu micuko!

                                        -:Revue Dialogue: Abakambwe bashowe mu bikorwa byo kubohoza                    Hirya no Hino: les rebelles hutu: la fin d’une décennie d’illusions

Amakuru magufi:  -Musenyeri Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye

                                       -igiterane cy’ubwiyunge mu bubiligi

 

Muri Muvoma nshya ni nde urusha abandi ijambo ?

 

Benshi baribuka mu minsi ishize ubwo hasakuzwaga ko Kayumba Nyamwasa yasezerewe mu ngabo. Baranibuka uburyo yavugiye i Buruseli ko atari we ushaje wo gusezererwa mu gisirikare. Ariko baranibuka ko yahawe umwanya utagira icyo usobanuye, akawemera, ndetse ejobundi bakamusimbutsa mu magarade abo arusha imyaka n’uburambe mu gisirikare. Yarabyemeye. Bwarakeye ahabwa na none umwanya wa ambasaderi mu Buhindi none benshi birirwa bahwihwisa ngo azabyanga. Yabyanga se akabaho ate ko kubyanga ari ukwitandukanya na cyama, kandi ko utari muri cyama agwa umwuma, agapfa yishwe n’ubworo, kandi nta wundi wo kumuhaka uharI? Hari benshi birirwaga baririmba ngo ni we uzabakura ku ngoyi y’igitugu shebuja yabanigiyeho, bakirengagiza ko Kayumba na we kimwe n’abandi nta gitekerezo cye bwite agira iyo adatekerereje muri FPR. Uwo ni uwa mbere.

 

Ibi bamwe bashobora kubyita kwivugira. Hari na benshi bumva bafite ijambo iyo bahagarikiwe n’iyo FPR, bakibwira ko bazarigumana bayivuyemo. Amanyama ya Kanyarengwe hari ukiyibuka? Ubu yabaye ikiragi! Kubera iki? Umbaze nkubaze. Hari uwibuka Pasteur Bizimungu? Kajeguhakwa se? Aba baravugaga abantu bagakoma amashyi bibwira ko ari bo bayaha. Baribeshyaga. Aba bagabo bombi nta jambo bigeze bagira kuva bakwinjira muri FPR. Ntibayimize, yarabamize. Babeshwagaho no kwikirigita bagaseka. Turebere hamwe n’abandi batari bayanditsemo ariko bayikoreraga cyangwa yakoreragamo. Hari uwibuka ibikabyo Petro Selestini Rwigema yinjiranye mu mahanga? Vuba aha aherutse gutangaza kuri VOA asubiza Murigande ati”ko mwantumye, hari ubwo nabatengushye?” Iyo wumvise umuntu wahoze ari ministre w’intebe avuga nk’’ibyo uterwa ishavu no kubona abanyarwanda birirwa babeshya abandi na bo batiretse, bagahembwa bakagendera mu modoka nziza bwacya bati twarashutswe cyangwa nta jambo twagiraga.

 

Undi abantu bibaza ibye n’aho ahagaze ni Yozefu  Sebarenzi Kabuye. Ubu biravugwa ko yasezeye muri politiki kandi ari yo yatumye ahunga. Uwo mugabo abanyarwanda benshi bari bazi ko ari we wababera inzira nshya y’amahoro kuko umutekano wo ari uw’abitsindiye intambara. Ubwo yeguraga ku buyobozi bw’inteko igihugu cyaguye mu kayubi nk’igihe Yezu apfuye abamurinda bati “ayi we, burya yari umwana w’Imana”. Kandi koko uyu yaje no kuzuka inkuru iba impamo. Sebarenzi we yageze hanze, kuva i Bugande kugera muri Amerika, ingufu yari afite zimuvamo none ubu amaze kwibagirana. Abanyarwanda bategereje ko azuka, amaso yaheze mu kirere. Ubu na we arabarirwa  mu itsinda ry’abibagiranye. Ikibitera ahanini ni uko mu kazi kose yakoze, mu byemezo byose yafashe, nta na kimwe cyari gufata FPR itakemeye. N’ubwo yagerageje gushyiramo amaraso ya gisore akagerageza guhangana, nta na rimwe yashoboraga kugira icyo ageraho FPR itabishatse. N’ubwo rero nta wahamya ko yagizwe igikoresho ibi bikabije, ntibibuza ko na we yasaga n’udafite uburenganzira bwo gutekereza uko abyumva, ku buryo igihe cyose yabigeragezaga basaga n’abamusubije mu myanya ye.

 

 Twibuke uwitwa Habyarimana Emmanuel alias MUKARU. Uyu mugabo yayoboraga ingabo nk’uko bivugwa. Nyamara, uretse no kubyina ntanashinga muri politiki hanze aho ari ubu. Yagerageje gushinga ishyaka rihuriwemo n’abahoze ari abategetsi (club des anciens notables), ariko uretse inkuru y’uko yasabye umwami Kigeli  umugisha, nta kindi twamenye kuri iryo shyaka. Ntituvuze abitwa ba Rwaka, ntituvuze ba Ndengeyinka n’abandi. Uwo tugitegereje ubu ni Kabanda ka Bwenge umunya Kibuye. Uyu we yagerageje gutekereza akiri mu gihugu kandi yanga no kuva ku izima. Uyu ahari azitekerereza, dore ko banagerageje kumucupiza akababisa akanga gusaba uwo yimye kandi n’ubu akaba yaranze kwaka ubuhungiro.

 

Muri FPR indani naho ikibazo cyo gutekereza uko FPR ishatse kirahari. Ubu uwitwa Théogène Rudasingwa n’ibikabyo byose yahoranye, atangiye kwibagirana. Nkongori John we yabanje no gusuzugurwa arafungwa none nta n’umwe ukimuvuga. Rwamasirabo bamuciriye  mu Buyapani, Mazimapaka bamujyana kure gato. Aba bombi abanacyama basangaga banaba Perezida wa Repubulika. Ubu rero na bo bajyiye kwibagirana. Karemera bamuhaye pension muri sénat, kimwe na Inyumba n’abandi bari bakomeye mu ishyaka ry’Umuryango. Buri wese muri abo, utakekewe kuba yarusha  “Mzee Kijana ibilo” mu myumvire y’abanyarwanda, yagerageje kwerekana ko ibitekerezo bya FPR bikwiye kurenga aho byari bigeze. Barabihaniwe kandi n’abandi bazahabasanga. Umusaza witwa Bihozagara Yakobo ubu na we yasimbuwe na Ndagijimana Emmanuel alias Idi Amin mu Bufaransa. Kimwe n’abandi, azakenera guhabwa imirimo imubeshaho, ariko imyanya muri Sena yabaye mike. Bazamuhe gushoza imanza nabonye azikunda uretse ko inyinshi zimutsinda ataranaziburana.

 

 Muri make, FPR bose ibahindura nk’ibitambambuga. Igitera  ubwoba ni uko iyo ushatse umubyeyi w’izo mpinja na we umubura kuko na FPR idakomeye nk’uko abantu babyibwira.. FPR rero, ikomeye nk’amase ni yo yuma hejuru ariko wakubitaho inkoni ukumirwa. Abayemera irabatunga ariko ikabatunga bakiyirimo. Iyo batanye na yo cyangwa ibarambiwe dore ko ihararukwa bibi, biba birangiye aka wa muriro witwa cash power. Na Pahulo Kagame uriya bibwira ko akomeye, ajyiye nko mu nama hanze umushizi w’isoni akamuhirika, agarutse ntiyabona n’umusirikare w’umuti umuherekeza gucukura indaki ngo atangire inzira y’ishyamba. Ibyo kandi na we arabizi neza ni yo mpamvu ahora yikanga ubusa. Ingabo ze z’ubu, na bariya bamurinda baba babyaranye abo kuko aba  atakigabura. Ab’iwacu bose ni ba bashimira mu iriro.

 

Iki kibazo ariko kirakomeye n’ubwo tugikinisha, kuko Kagame navaho hashobora kuba akajagari nk’akakurikiye itsindwa-pfa rya Mobutu. Aha ni ho inkundarubyino zivuga ko ngo Kigeli wa V Ndahindurwa mwene Musinga azimikirwa hejuru y’imirambo, igihugu kimaze gucura imiborogo. Umwami Pahulo Kagame rero iyo urebye usanga aramutse anatanze yagenda ataraze kubera kubura uwo araga, ari na yo mpamvu ituma abaturage bahitamo kwifatira iy’amahanga, naho abategetsi bagahitamo gusahura igihugu no guhungisha ababo. Iyo rero abaturage batatse inzara iyogoza u Rwanda, abategetsi ntibiba bibareba kuko ababo barigendeye, abandi bari kumwe babatungisha imishahara ihanitse bahembwa kuko bose nk’abitsamuye basa n’abiyemeje kurira igihugu kukimara

 

Abanyarwanda bagifite roho n’umubiri byombi, kuko abenshi mu babatwara bambaye umubiri ufunitse ubusa, bakwiye kugira nka wa mukiga wagiraga ati mbe mwa, ejo nzamera nte? Ngo imyambi y’iminsi icurishwa kare ikabikwa kure. N’ubwo ubutegetsi buriho bwibwira ko bugomba kuvuga bwonyine, impamvu dutanze z’uko nta gitekerezo kizaramba bushobora gutanga kuko bumeze nk’ubuhagaze ku mugina w’imiswa, zagombye guhamagarira urubyiruko gukora politiki ku manywa y’ihangu, bashaka bakayizira, aho kurara nyakijoro bacura imigambi izabahitana itanagiye mu ngiro. Bamwe ngo umwanzi wabo ni umututsi ra, nyamara wasanga bibeshya cyane, umwanzi wabo nyawe ari ubwoba, ikinyoma cyokamye bamwe, ubushagasha, guhishira ibyaha by’abo basangiye ubwoko no kutiyizera byenda kubokama.

 

Ubwanditsi.

 

Ishyaka PDN  ryiyemeje gukorera politiki mu Rwanda

 

 

Nyuma y’aho Bwana Kamongi Agustini, Perezida w’ishyaka PDN, atangarije kuri Radiyo Ijwi rya Amerika ko ishyaka rye ryiyemeje kujya gukorera politiki mu Rwanda, twaramushatse ngo aduhe ibisobanuro birambuye kuri uwo mugambi ndetse tumwoherereza n’ibibazo ariko atubwira ko nta mwanya afite. Ni ko kwegera Bwana Mushayidi Déogratias, Umuvugizi w’ishyaka ngo amare amatsiko abari bumviye iyo nkuru kuri VOA n’ubwo mu by’ukuri iyo Kongere yayikurikiraniye mu Bubiligi. Muribuka ko mu nomero yacu y’ubushize, Mushayidi yari yadutangarije ko umugambi wabo wo kujya gukorera politiki mu Rwanda wari ukigirwa mu nzego z’ishyaka. PDN rero muri Kongere yayo yateraniye i washington kuwa 26 ugushyingo 2004 yafashe icyemezo cyo gushyira uwo mugambi mu bikorwa ndetse iranabitangaza.

 

 

Umwezi: Ejobundi mwatangarije ku mugaragaro ko ishyaka ryanyu ryiyemeje gukorera mu Rwanda. Ese impamvu zababuzaga kuhakorera zaba zaravuyeho? Ubwo se iyo muvuga gukorera mu Rwanda muba mushaka kumvisha iki? Bizimungu Pasiteri wagerageje gushinga ishyaka arafunze, Gakwandi Petero wahoze mu buyobozi bwa MDR yasheshwe ari muri mabuso, none ngo mwe mugiye gukorera mu Rwanda? Muzakora se iki?

 

Mushayidi: Kuva tariki ya 4 kamena 2003, u Rwanda rugendera ku Itegeko Nshinga ryatowe n’abaturage muri kamarampaka yo kuwa 26 gicurasi 2003. Nubwo tutanyuzwe n’uburyo iryo Tegeko Nshinga ryateguwe kandi tukaba twaragiye tubyerekana, iryo Tegeko Nshinga ubu ririho kandi riremewe, ni ryo rigenga igihugu cyacu. Mu ngingo zaryo 52, 53 na 54, iryo Tegeko Nshinga ryemera imitwe ya politiki inyuranye kandi rigasobanura ibijyanye n’ubwo burenganzira. Icyo kikaba ari ikintu gishya ubigereranije n’Itegeko Shingiro ryagengaga igihugu mbere kuko ryo ritemeraga indi mitwe ya politiki uretse nyine iyahoze ihuriye mu nzego za Leta y’ubumwe kandi na nubu mu by’ukuri hakaba nta cyahindutse. Muri PDN rero tukaba twiteguye gukorera mu Rwanda nk’umutwe wa politiki wemewe n’amategeko.

 

Ni byo koko hari abagerageje gushinga amashyaka hambere birananirana ndetse bamwe baranabizira. Ariko kandi ntawari wagerageza kubikora kuva aho Itegeko Nshinga rishya ryemerejwe. Ni muri urwo rwego PDN yafashe icyemezo cyo kujya gukomereza ibikorwa byayo bya politiki mu Rwanda kandi ikaba yariyemeje kubahiriza amategeko agenga igihugu. Ku byerekeye abanyapolitiki bafunze nka ba Bwana Bizimungu Pasiteri, Gakwandi Petero, Ntakirutinka Karoli n’abandi, PDN ntiyahwemye kubatabariza kandi izakomeza gusaba ko barekurwa bagafatanya n’abandi kubaka demokarasi mu Rwanda. Kujya gukorera mu Rwanda rero ntibisobanura na gato ko twaba twiyemeje kubatererana.  

 

Umwezi: Iyo muvuga gukorera mu Rwanda mufite abantu bashakishwa n’inkiko mpuzamahanga nka Rwigema Petero Celestini, abakatiwe ibifungo badahari nka Kagiraneza Deus, aba na bo mubabara mu bo muzajyana mu Rwanda? Nawe ubwawe kandi wigeze kuregwa ko waba waranyereje umutungo w’ishyirahamwe ry’abanyamakuru wahoze uyobora. Hari ndetse na Kamongi Perezida wanyu, nubwo ntacyo aregwa, amaze imyaka irenze makumyabiri hanze y’u Rwanda. Bamwe muri mwe harimo na Sebarenzi Yozefu ndetse na Karangwa Gérard Semushi mufite ikindi kibahuje cyo kuba mwarahoze muri FPR-Inkotanyi. Mwiteguye mute guhangana n’abantu mwahoze mufatanije urugamba bo bakemera intsinzi mwe mugahitamo kurwanya ibyo mwari mwatangiranye?

 

Mushayidi: Reka dutandukanye gato ibibazo bya politiki n’ubutabera nubwo ntakwirengagiza ko bifite aho bihurira. Twatangaje kenshi kandi nubu ndabisubiramo ko umugambi w’ishyaka PDN atari ugukingira ikibaba uwo ari we wese waba afite ibyo akurikiranwaho n’ubucamanza. Intego zacu za politiki zarasobanuwe kandi zimaze kumvikana hirya no hino. Turifuza kurushaho kwegera Abanyarwanda kandi bamwe muri bo bagiye batugaragariza ko batwizeye nkaba mboneyeho akanya ko kubashimira. Kuba rero muri twe hari uwaba afite icyo aregwa, yagikurikiranwaho nk’undi munyarwanda wese mu buryo bwateganijwe n’amategeko. Kuri Visi-Perezida w’ishyaka Petero Selestini Rwigema, urukiko rwo mu Rwanda rwatanze ikirego ko yaba yaragize uruhare mu itsembabwoko ryo muri 1994 rusaba ndetse Guverinoma ya Leta zunze ubumwe za Amerika kumufata akagarurwa mu Rwanda cyangwa akajya imbere y’Urukiko rwa Arusha. Aha ninabura kandi no kwibutsa ko Rwigema yari amaze imyaka igera ku munani muri Guverinoma y’ubumwe ndetse itanu muri yo akaba yarayimaze ari Ministiri w’intebe. Leta ya Amerika rero yamukozeho iperereza iza gutangaza ko yasanze icyo kirego nta shingiro gifite. Ibyo ni ko byagenze ariko ushobora no kwishakira Rwigema ubwe mukivuganira akaba yakwihera ibisobanuro bisumbye ibi nguhaye. Ku kibazo cya Kagiraneza uregwa kuba yarikuye mu gisirikare, ndumva hari uburyo cyakemurwa binyuze muri Komisiyo y’igihugu ishinzwe abasezerewe mu gisirikare. Ku kibazo cy’abayoboke b’ishyaka ryacu baba bafunze cyangwa abakatiwe badahari, ishyaka rishobora kugerageza kubafasha mu buryo bunyuranye ariko na none hubahirijwe amategeko. Ku kibazo kindeba mu rwego rw’umutungo w’ishyirahamwe ry’abanyamakuru cyo ndumva atari wowe wakakimbajije kuko uri mu bantu bakurikiranye iyo dosiye nka Perezida w’inama y’ubutegetsi bwa Maison de la Presse. Mu by’ukuri sinigeze mbona dosiye y’ikirego uretse ko Bwana Bihozagara wahoze ari ambasaderi w’u Rwanda mu Bufaransa yigeze gutangaza ko Guverinoma y’u Rwanda yaba inshakishiriza hasi kubura hejuru. Ibyo byose ariko jye ndumva byatandukanywa n’umugambi wa politiki duheruka gutangaza. Mbese nk’uko tutifuza ko hagira ukoresha ayo madosiye yose wavuze nk’amaturufu ya politiki, na twe twirinda dukomeje ko ishyaka ryacu ryakoreshwa nk’uburyo bwo gukingira ikibaba bamwe mu bayoboke cyangwa abayobozi baryo. Naho ku byerekeye imyaka 20 Perezida wacu yaba amaze hanze byo ndumva gutaha mu Rwanda nta kibazo biteye ahubwo ngira ngo birimo igisubizo. Umunyarwanda wese wifuza gutaha mu gihugu cye yagombye kubihabwa ndetse akanabifashwamo kuko ari uburenganzira bwe budasubirwaho. Ikindi kandi ni uko byagaragaye ko kumara igihe kirekire hanze y’igihugu atari byo bigabanya umutima wo kugikunda no kukitangira.

 

Ku kibazo cy’abahoze muri FPR-Inkotanyi bakaza kwitandukanya, ndumva ari benshi ku buryo ntawavuga ko ari umwihariko wa PDN. Kuyoboka ishyaka wihitiyemo ni kimwe mu bimenyetso biranga demokarasi. Buri shyaka ryo mu Rwanda rero ryagombye kubahiriza ubwo burenganzira ku munyarwanda. Umuyoboke wa PDN wahitamo kuyoboka FPR, PSD cyangwa PL akabikora nta mpagarara ariko n’abo muri ayo mashyaka bakwifuza kwisangira PDN bakabikora ku mugaragaro nta nkurikizi. Naho ibyo guhangana na FPR byo nta gushidikanya turabyiteguye. Guhangana mu bitekerezo. Guhangana mu mpaka zubaka igihugu. Guhangana bitabangamiye kuganira ndetse no kuzuzanya aho bishoboka kandi bitabangamiye intego zacu.

 

Umwezi: Iyo muvuga gukorera politiki mu Rwanda muri iki gihe, musanga ibibazo by’ibanze abanyarwanda bafite ari ibihe? Ese uwo mudashaka ni Kagame ubwe cyangwa yemeye gushyira mu bikorwa ibyo mwifuza mwakwemera mugafatanya?

 

Mushayidi: Ibibazo bibangamiye Abanyarwanda ni byinshi cyane. Hari ikibazo cy’umutekano n’amahoro nyuma y’amahano igihugu cyanyuzemo. Amahano ajyana n’intambara, itsembabwoko n’ubundi bwicanyi. Benshi mu banyarwanda barihebye, bafite umutima uhagaze. Igihugu cyuzuye imfubyi zabuze kirera n’abapfakazi babuze gihoza. Abacitse ku icumu rya jenoside bategereje kurenganurwa n’ubutabera kandi bifuza gufatwa mu nda n’igihugu cyose. Hari kandi n’abandi basizwe iheruheru n’amahano anyuranye bategereje ubutabera no guterwa inkunga mu buryo bunyuranye. Inzitizi ku butabera ziracyari nyinshi cyane kandi icyo kibazo giteye inkeke. Inkiko Gacaca zashyiriweho gutanga ubutabera bunogeye rubanda bimaze kugaragara ko benshi batazishira amakenga. Ikibazo cy’ubumwe n’ubwiyunge mu Banyarwanda kiracyari cyose nyuma y’imyaka cumi hagiyeho Leta y’ubumwe. Ubukene mu giturage no mu migi buranuma. Abenshi mu bakozi ba Leta bamaze imyaka batagishobora kubeshwaho n’imishahara bahembwa. Ibibazo by’ubukungu bw’igihugu ni byinshi kandi bikeneye ingufu zinyuranye ngo bibonerwe umuti unoze kandi urambye. Rubanda rwa giseseka rusanzwe rutunzwe no guhinga no korora na bo bakeneye ituze n’amahoro arambye ngo bashobore gushishikarira imirimo yo kwibeshaho n’imiryango yabo. Bakeneye gushyitsa umutima mu bitereko bakikorera ariko ikibazo cy’umutekano ku nkiko z’igihugu na nubu kitari cyakemurwa burundu ndetse kikaba kigenda kirushaho kuduteranya n’ibihugu duturanye nka Kongo na Uganda gikomeje gutera impungenge nyinshi  abanyarwanda muri rusange. Ikibazo cya demokarasi no kubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu na cyo kirakomeye kandi kirasaba ubutegetsi kwagura amarembo bugashyikirana n’abanyarwanda b’ingeri zose kugira ngo barusheho kubwizera bibe byatuma igihugu kirushaho guhumeka umwuka w’amahoro n’ituze.

 

Ku byerekeye kuba twafatanya na Perezida Kagame, nta gitangaza mbibonamo. Kagame ubu ni  Perezida wa Repubulika kandi nkuko nabikubwiye twiyemeje kubahiriza Itegeko Nshinga n’inzego z’ubutegetsi zirishingiyeho. Ibyo ariko ntibitubuza kunenga ibitagenda neza tugamije kubikosora. Ishyaka ryacu risanga ibibazo by’insobe bibangamiye u Rwanda n’abanyarwanda bitakwikorerwa n’ibitugu by’umuntu umwe ngo bishoboke kabone n’aho yaba ari umukuru w’igihugu. Biradusaba twese nk’abanyarwanda kwisuganya tukarushaho gufatanya kandi uwo ni wo mugambi ishyaka ryacu rishyize imbere.   

 

Umwezi: Umwe mu banyapolitiki b’imena ari we Twagiramungu Faustini aherutse gutangaza ko mu Rwanda ubu harangwa politiki y’ivanguramoko atatinye kuringaniza na “Apartheid” yahoze mu gihugu cya Afrika y’epfo. Muri PDN mubona mute ikibazo cy’imibanire hagati y’amoko mu Rwanda? Ese ikibazo nyacyo cyaba ari amoko koko?

 

Mushayidi: Ntawahakana ko nyuma y’intambara, itsembabwoko n’ubundi bwicanyi, ikibazo cy’imibanire hagati y’abanyarwanda cyarushijeho gukomera. Ariko kwemeza ko mu Rwanda ubu harangwa “apartheid” nk’iyahoze muri Afrika y’epfo nsanga ari ukwitiranya ibintu. Simbona aho umuntu yahera uyu munsi yemeza ko mu Rwanda abatutsi bari mu mwanya w’abazungu noneho abahutu bakaba muw’abirabura nk’uko byahoze bimeze mu gihugu cya Nelson Mandela. Ni byo koko abahutu n’abatutsi barushijeho kwishishanya. Ariko kandi ubwo bwishishanye ntiburangwa hagati y’abatutsi n’abahutu gusa. Burangwa no hagati y’abahutu ubwabo, hagati y’abatutsi ubwabo ku mpamvu zinyuranye, burangwa kandi hagati y’abo bose n’abantu bakomoka kuri ayo moko yombi ndetse bukanarangwa hagati y’abatwa n’abandi banyarwanda ku mpamvu zitandukanye. Ubwo bwishishanye buragaragara hagati y’abategetsi n’abategekwa, hagati y’abize n’abataragize ayo mahirwe, hagati y’abakire na ba nyakujya dore ko abakene basanzwe bo nta n’abakibaho mu Rwanda kubera ko usanga udatunze ibya mirenge yaratindahaye. Iyo PDN isaba impaka ku kibazo cy’amoko rero, ntiba igamije kwemeza ko ari cyo soko y’amabi yose yoretse u Rwanda. Ahubwo twe tuba tugamije guha urubuga rusesuye abanyapolitiki ngo binegure,  kuko twemera ko abanyepolitiki ari twe nyirabayazana.  

 

Umwezi: Tugaruke ku kibazo cy’amagereza yo mu Rwanda yuzuye abanyururu amahanga akunze gutindaho. Ko hari abasanga icyo kibazo kidindiza ubumwe n’ubwiyunge mu gihe abandi bo bemeza ko hafunze bake, mwe icyo kibazo kimwe n’ibindi bibazo by’ubutabera bifitanye isano na cyo mubivugaho iki?

 

Mushayidi: Ni koko icyo kibazo cy’amagereza yuzuye kiraremereye cyane. Icyakora ni ngombwa kwibutsa ko kuba amagereza yuzuye bifite inkomoko mu byaha byakozwe n’uburyo byakozwemo. Leta itanga amafaranga menshi mu gutunga abafunze barimo n’abamaze imyaka myinshi batagira dosiye. Kimwe n’abafunze bose barimo abere n’abanyabyaha, abarenganijwe baratakambira Leta bayisaba kubarenganura. Abanyarwanda bose bafite inyota y’ubutabera kandi barifuza ko umuco wo kudahana wacika burundu mu gihugu. Leta rero ifite inshingano ikomeye cyane yo gutanga ubutabera busesuye kuri buri munyarwanda kandi na none ikaba igomba guharura inzira y’ubumwe n’ubwiyunge. Hari ubwo rero izo nshingano zombi zishobora kugongana no gushyamirana ugasanga Leta yabuze intama n’ibyuma. Mu by’ukuri, ubutabera buganisha ku bumwe n’ubwiyunge mu gihugu nk’icyacu gisohotse mu icuraburindi ry’intambara n’itsembabwoko ni ikibazo cya politiki kitagombye guharirwa abaturage nkuko bimeze muri gacaca. Ishyaka ryacu risanga Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge ndetse na Komisiyo y’uburenganzira bw’ikiremwamuntu zidafite imbaraga n’ubwisanzure bihagije kuko ari ibyumba bya FPR isanganywe ubwiganze bukabije mu nzego zose z’ubutegetsi. PDN ishyigikiye ko hajyaho Komisiyo yigenga mu rwego rwo kubwizanya ukuri kose ku mahano yose yadusenyeye igihugu hagamijwe ubworoherane. Komisiyo nk’iyo yafashije cyane Afrika y’epfo gusohoka mu nzitane z’ibibazo byaterwaga n’ubutegetsi bw’ivanguramoko ku buryo n’u Rwanda rwa nyuma y’intambara na jenoside rushobora kuyiyambaza.

 

Umwezi: Ishyaka ryanyu rihagaze he ku kibazo cy’imisaranganyirize n’imicungire y’ubutaka mu Rwanda?

 

Mushayidi: Ikibazo cy’ubutaka kijyanye n’icy’imiturire. Dushyigikiye ko politiki y’imiturire yavugururwa ikajyana n’ibihe turimo. Iyo miturire igomba gushingira ku buryo bwo kugeza ku muturage ibyangombwa by’ibanze nk’imihanda, amazi, amashuri, amavuriro, amashanyarazi ndetse na telefoni. Ni ngombwa ariko ko Leta yigengesera ku kibazo cy’umuco n’imibereho isanzwe y’abanyarwanda. Burya isambu y’umuntu ni ak’umuntu. Aba yarayirazwe na se, na we wayisigiwe na se. Isambu burya ni nk’indangamuntu. Igira amateka ikagira n’ibirango. Ntuzatangare rero wumvise umunyarwanda akubwiye ati ku muvumu wo kwa kanaka ni ho hashyinguwe naka. Ibyo bintu birakomeye cyane ku buryo kubisandaza byose ngo nta cyo bivuze bishobora kuba impamvu yo kubuza abantu inkomoko yabo kandi bayikomeyeho. Aha nakwibutsa ko amwe mu masambu arimo n’imva z’imiryango n’abayikomokaho kandi imva y’uwawe ni ikintu gifite agaciro gakomeye ku muntu. Ayo majyambere rero yirengagiza abo agenerwa, ntiyambura abantu umutungo wabo gusa, abambura n’amateka y’imiryango yabo ndetse n’umuco wa kinyarwanda. Ntacyo rero byaba bimaze mu myaka itanu cyangwa icumi dusanze dusigaranye abantu batagira inkomoko izwi, bose basigaye bahujwe n’amashanyarazi, amazi n’imihanda bijejwe batigeze banabona nyamara bitababujije kwamburwa utwabo nk’uko bigaragara ubu muri za Kibungo n’ahandi. Muri PDN, dusanga Leta igomba kugeza muri buri karere biriya bya ngombwa byose twavuze, abaturage bakaba ari bo babihasanga. Abafite amasambu abyegereye bakihitiramo kugurisha ibibanza n’abashaka kuhatura. Ibyo bikozwe gutyo, nta munyarwanda n’umwe wanga amajyabere, bose babyitabira noneho ndetse abahisemo kwimuka mu masambu yabo begera ibikorwa by’amajyambere bagahitamo kuba bayagurisha ku bushake bwabo nta gahato nkuko bikorwa ubu dore ko banayatanga ku ngufu batanayaguriwe. Mbese mu magambo ahinnye, muri PDN twemera ko ubutaka ari ubwa nyirabwo, yaba yaraburazwe, yarabugabiwe cyangwa se yarabuguze amafaranga ye. Nta kwambura umuntu utwe nta ngurane umuhaye, ni kamwe mu karengane turwanya.

 

Umwezi: Ishyaka ryanyu ribona rite umubano n’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi? Aha ndavuga nk’intambara muri Kongo, ngira ngo uzi ko ingabo z’u Rwanda zasubiyeyo, nkavuga amakimbirane yubuye hagati y’u Rwanda na Uganda, n’ikibazo cy’inzibacyuho yo mu Burundi gikunze kudukururira impunzi.

 

Mushayidi: Nkuko bigaragara muri manifeste-programme yacu, PDN ikomeye cyane ku mubano mwiza u Rwanda rugomba kugirana n’ibihugu by’abaturanyi. Turashaka ko amakimbirane hagati y’u Rwanda na Kongo yahosha vuba na bwangu tugasubukura ubufatanye n’ubutwererane ku nyungu z’abaturage b’ibihugu byacu byombi. Turahamagarira Guverinoma z’ibihugu byombi kubahiriza amasezerano yose zagiranye kandi tugasaba umuryango mpuzamahanga duhereye ku Muryango w’ubumwe bwa Afrika gufasha ibihugu byacu kumvikana binyuze mu nzira z’amahoro. PDN ishyigikiye cyane imyanzuro y’inama iheruka guteranira i Dar-es-salaam muri Tanzaniya mu rwego rwo kugarura amahoro n’umutekano mu karere k’ibiyaga bigari, guteza imbere demokarasi muri buri gihugu no guteza imbere akarere n’abagatuye. PDN itewe kandi impungenge n’ibitotsi byongeye kugaruka mu mubano w’u Rwanda na Uganda. Turasaba dukomeje abategetsi b’ibihugu byombi kwirinda igikorwa cyose cy’ubushotoranyi ahubwo bagakora ibishoboka byose bagamije kumvikana ku neza y’abaturage b’ibihugu byombi. PDN ishyigikiye kandi inzira Abarundi bahisemo mu rwego rwo gushaka amahoro no kubaka demokarasi mu gihugu cyabo. Ishyaka ryacu ryemera ko inyungu zihuza ibihugu bigize akarere k’ibiyaga bigari ari nyinshi ku buryo ibyo bihugu byagombye kurushaho guteza imbere ubutwererane mu nzego zose. Ni muri urwo rwego PDN ishyigikiye isubukurwa ry’umuryango wa CEPGL wahoze uhuje Kongo, u Burundi n’u Rwanda. Dusanga isubukurwa ry’uwo muryango ryaba ari intambwe ishimishije mu kugarura ubufatanye bwamunzwe n’intambara z’urudaca zibasiye akarere kacu.   

 Gatashya Jean de Dieu

 

La fin d’une décennie  d'illusions : les rebelles hutu rwandais rentrent sans gagner

 
Le Rwanda a dernièrement menacé d'attaquer le Kivu pour trouver des bataillons à confier au général Rwarakabije récemment rapatrié du Congo et qui  jusqu'ici reste un commandant sans unités. A la différence des deux attaques précédentes, celle de 1996 et celle de 1998, Kigali a prévenu avant d'officialiser sa présence  réelle au Congo, car nul n'ignore que les RDF sont depuis longtemps incorporées dans les unités du général Nkunda et celles du général Rwibasira, commandant du nord Kivu jusqu'au début du mois de décembre. Bien mieux les forces rwandaises constituent la part importante des milices du gouverneur hutu  congolais  Eugène Serufuri, qui incarne l'actuelle présence du Rwanda de Paul Kagame au Congo. Ce Hutu  a le mérite de ne pas encourager les haines ethniques et reste souple et prompt à se soumettre aux exigences politico-économiques de ses protecteurs rwandais.

 

Les rebelles hutu victimes de leur inconscience

 

Il ne reviendra pas aux populations congolaises de regretter que les milices hutu rwandaises soient menacées d'être attaquées. Et pour cause, depuis un certain temps ces "criminels" selon la société civile congolaise, violent et tuent des congolais, sans parler du pillage des richesses des régions de Walungu, Shabunda, Fizi, Karehe qu'ils occupent sans s'inquiéter. "Au départ, ils ne nous gênaient pas, d'autant plus qu'ils exploitaient les terres et produisaient pour toute la région " nous déclarait en octobre une militante de l'ONG SIMA KIVU, avant d'ajouter "depuis un certain temps, ils ont augmenté sauvagement  les prix de leur production, ils sont devenus trop arrogants pour être supportés par la population, que notre région en soit purgée". A Bukavu, on reconnaît donc que les milices hutu sont monnaie courante.

 

Par ailleurs, ces rebelles n'ont jamais eu l'occasion de s'exprimer eux-mêmes. Leurs "leaders politiques" qui se trouvent en Europe se targuent de parler en leur nom, alors que nul d'entre eux ne connait exactement les menaces auxquelles ils font face sur terrain. Si de Bruxelles on prétend être fort pour faire face à l'armée de Kagame, à Walungu, c'est les femmes et les enfants qui deviennent de plus en plus la proie de certains méchants congolais qui profitent des menaces et de la présence effective  des troupes rwandaises au Congo pour rançonner tout ce dont ils ont besoin à ces populations dont les pères de familles et les jeunes en âge  de se battre sont aux aguêts. Qu'on se le dise, les hutu rwandais se trouvant au Congo ne sont pas tous des interahamwe et des ex-FAR. Et pourtant, leurs "leaders" de Bruxelles qui ne  jurent que par la chute voire la mort de Paul Kagame  ne parlent que de "notre armée qui se trouve au Congo" sans jamais parvenir à rallier à leur cause le soutien de la diaspora rwandaise.

 

Quand Kinshasa se laisse soupçonner de complicité

 

D'aucuns s'étonnent des réactions plutôt mitigées du pouvoir Kabila suite aux menaces en provenance des quartiers généraux du FPR. Et pour cause. Il y a  à peine six mois, ces hutu rwandais étaient soutenus par Kabila qui en comptait d'ailleurs quelques éléments dans sa garde rapprochée. Il ya à peine un mois, des hutus rwandophones se comptaient par dizaines parmi les membres du protocole présidentiel et même de la garde présidentielle aux côtés des Angolais.

 

Quelle n'a cependant été notre surprise d'entendre Kinshasa, il y a deux semaines, déclarer qu'il allait expulser de force ces alliés de longues années sans même les aviser! Fâchés, les rebelles hutu n'ont pas hésité à rappeler tout d'un coup à Kabila que n'eût été leur présence, son père aurait perdu la guerre contre Kigali, que lui même n'aurait jamais pu résister, une manière de l'inviter à un peu plus de reconnaissance. Kabila se montre de plus en plus décidé à refuser ce chantage.Il  aurait même, discrètement, promis sa coopération à Kigali pour le démentèlement et le rapatriement, même forcé, de ses hôtes de plus en plus encombrants. Côté RCD Goma, aucun voile ne cache leur enchantement suite à cette nouvelle présence des troupes rwandaise au Congo. Maître Azarias Ruberwa, un des Vice-Présidents de la RDC n’a-t-il pas presque avoué, à Bruxelles,  que la chasse aux interahamwe se ferait par Kigali de commun accord avec Kinshasa? Assertion cependant démentie par l’ambassade kinoise à Bruxelles qui suggère que M. Ruberwa aurait été mal compris.

 

De son côté, Kigali avait, depuis toute une année, multiplié des infiltrations au sein même de ces milices, certains de ces infiltrés étant des génocidaires fraîchement libérés des prisons rwandaises. Quand Kigali parle de génocidaires au Congo, ce ne sont pas des preuves qui risquent de manquer. Certains des “pourchassés” sont déjà passés aux aveux et, de ce fait, ont de lourds dossiers judicaires retenus à leur charge.

 

L'Afrique du Sud ne reste pas inactive dans ce processus plutôt important pour leur allié commercial qu’est le Rwanda. Disposant déjà d’une importante présence militaire au Congo, elle aura aidé à localiser, identifier et cibler les zones d'implantations de rebelles hutu rwandais, ce qui devrait permettre à Kigali de frapper fort et juste. Le Président Kabila ne s'en plaindra pas, d'autant plus que Kigali perdra d'office son dernier prétexte d'intervenir  militairement au  Congo. Promesse vient d'ailleurs d'être faite devant Olusegun Obasanjo en sa qualité de Président de l'Union Africaine: le problème des hutu rwandais se trouvant au Congo sera conjointement résolu par les deux pays, et ce sera bientôt chose faite. D’aucuns se demandent d’ailleurs pourquoi Kabila continue de menacer de riposter, comme s’il devait consulter les devin pour protéger son pays! Il reste à savoir si les fameux dix mille hommes annoncés en renfort à l’est du Congo ne vont pas traverser la frontière et se réfugier au Rwanda comme les fameux N’goulous envoyés en formation à Bruxelles. 

 

Et la MONUC dans tout cela? C'est  une mission d'observateurs. Ils vont observer, si possible protéger la population congolaise. C'est une mission pour le Congo, ce n'est une mission pour les hutu Rwandais. Fini le chapitre VI qui prévoit le rapatriement volontaire. Il laisse involontairement la place au chapitre VII qui préconise le rapatriment forcé! Mais, ici, ce n'est plus  la MONUC qui opère, c'est Kigali, sous le regard  volontairement distrait du pouvoir de Kinshasa, et de l'observation plus ou moins sincère de la MONUC. Faut-il dès lors commencer à décompter un à un les quatorze jours que Kagame s’est fixés pour mettre fin à la menace des Interahamwe en provenance du Congo voisin.On imagine toute la déception dans certains milieux hutu et hutisants, qui depuis le 4 juillet 1994, misaient beaucoup sur la supériorité numérique de l’ethnie hutue et espéraient voir les leurs rentrer triomphalement au bercail, les armes à la main, sans devoir attendre trente ans comme cela fut le cas pour leurs prédécesseurs, les réfugiés tutsi des années soixante.

 

Jean-Claude NKUBITO

 

 

INGENGABITEKEREZO YA JENOSIDE  IRACYAKOMEYE MU BIRINDIRO BYAYO

 

 

Nyuma y’umwaka urenga abanyarwanda bemereje muri kamarampaka Itegeko Nshinga, bagahundagaza amajwi yabo kuri Pawulo Kagame umukandida wa FPR kandi bakitorera abadepite n’abasenateri, ingengabitekerezo ya jenoside ngo iranze ibaye icyorezo mu gihugu.

Inteko ishinga amategeko yakoresheje iperereza mu Rwanda hose ngo  isanga uko bukeye uko bwije iyo ngengabitekerezo igenda irushaho gushinga imizi mu Rwanda. Iperereza ryo mu mwaka ushize ryayitahuye mu ntara hafi ya zose z’igihugu. Ngiyo iravuza ubuhuha mu mashuri ku buryo abanyeshuri amagana n’abarimu babo baherutse gufatwa bagafungwa. Ngiyo ingengabitekerezo mu madini cyane ngo muri Kiliziya gatolika aho Musenyeri Misago yongeye gushyirwa mu majwi nyuma y’aho ubutabera bumugiriye umwere. Ngiyo ingengabitekerezo ya jenoside n’amacakubiri bishenye ishyirahamwe LIPRODHOR riharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu. Ingengabitekerezo n’amacakubiri mu Rwanda ndetse ngo byaba binashyigikiwe n’imiryango mpuzamahanga itegamiye kuri za guverinoma. Hari ndetse na Guverinoma z’ibihugu bikomeye zashyizwe mu majwi mu gushyigikira icyo cyorezo nk’Ubufaransa n’Ubuholandi.

 

Abanyamakuru b’Umuseso barezwe kenshi kubiba amacakubiri mu banyarwanda ku buryo urubanza rw’umwanditsi mukuru w’icyo kinyamakuru Bwana Kabonero uhanganye na Hon. Polisi Diyonizi rwakurikiraniwe hafi n’abanyarwanda hafi ya bose ndetse n’abanyamahanga batari bake. Urukiko rwa mbere rw’iremezo rw’i Kigali rwahanaguye kuri Kabonero icyaha cy’amacakubiri ariko rusanga ahamwa n’icyaha cyo gusebanya. Nyamara ariko Polisi Diyonizi wari wahawe indishyi y’ifaranga rimwe ntiyanyuzwe n’imikirize y’urwo rubanza. Yahisemo kwitabaza urukiko rw’ubujurire ubu abantu benshi bakaba bafite amatsiko y’uburyo ruzakiza urwo rubanza.

 

Ingengabitekerezo hakurya y’amazi

 

Mu kiganiro “Dusangire ijambo” giherutse kunyura kuri radiyo Ijwi rya Amerika ku cyumweru tariki ya 05/12, Minisitiri w’umutekano Bwana Bazivamo Kirisitofori usanzwe ari na Visi-Perezida wa FPR aheruka kujya impaka ku kibazo cy’ingengabitekerezo ya jenoside na Madamu Ingabire Umuhoza Vigitoriya, umuyobozi w’ishyaka RDR (mu Buholandi) na Bwana Mushayidi Dewogarasiyasi, umuvugizi w’ishyaka PDN(mu Bubiligi). Muri icyo kiganiro, Bazivamo yongeye gutsindagira akomeje ko ingengabitekerezo ya jenoside ari ikibazo gikomeye mu Rwanda kandi ko iyo ngengabitekerezo ari umwe mu mizi y’itsembabwoko ryabaye mu gihugu cyacu. Icyakora nyakubahwa ntiyigarutseho mu bayikwirakwije, dore ko ari umwe mu batanze imisanzu muri RTLM. Nta n’uwabikomojeho muri abo uko ari  batatu. Wasanga baranze guhohotera umuhutu wa perezida!

 

Madamu Ingabire yanenze cyane politiki ya FPR ati “niba mumaze imyaka cumi yose mutegeka, iyo ngengabitekerezo ikaba itaracika, nimwemere ko byabananiye, mureke ababishoboye bayobore igihugu”. Ingabire yatonganije FPR biratinda ayirega kuba yaraheje ishyaka rye RDR mu gutegura amatora y’Itegeko Nshinga, aya Perezida wa Repubulika n’ay’abadepite n’abasenateri. Mu kumusubiza Bazivamo ati “ntawarusha FPR gusangira no gusaranganya ubutegetsi kandi twuguruye urubuga rwo kuganira buri wese ashobora gutangiramo ibitekerezo bye”. Na none Bazivamo agomba kuba yarashimaga ko FPR na we yamwinjijemo, dore ko iyaba igihugu kitarasigaranye abashinyaguzi cyarashize inshuti, ubundi bazivamo yari kuba afungiye iwabo i Byumba mu bateguye itsembabwoko.  

 

Mushayidi we yareruye ati “nyuma y’amahano yabereye mu Rwanda nta gitangaje ko ibisigisigi by’ingengabitekerezo ya jenoside n’amacakubiri bikomeza kugaragara mu Rwanda. Iyo ngengabitekerezo si baringa kandi ntibarizwa mu Rwanda gusa no hanze irahari”. Mushayidi ariko ngo asanga Guverinoma ya FPR igomba kwirinda gukoresha iyo ngengabitekerezo nk’iturufu ya politiki igamije kwigizayo abatavuga rumwe na yo n’abatinyutse kunenga politiki yayo. Mushayidi yahamagariye Guverinoma gufungura amarembo ya politiki kuko ngo asanga kurwanya ingengabitekerezo ya jenoside n’amacakubiri atari umwihariko wa FPR. Ati “abanyarwanda benshi biteguye kurwanya ibyo bitekerezo bibi by’ubugome n’ubwicanyi ariko kugeza ubu ntibahabwa urubuga ngo batange uwabo muganda”. Aha ariko akahahurira na Ingabire, kuko na we yasabaga ibiganiro bitaziguye. Uroye, Bazivamo, Ingabire na Mushayidi bose bahurije ku kintu kimwe cy’uko ingengabitekerezo ya jenoside ari ikibazo kiriho. Ariko kandi inzira iracyari ndende kugira ngo bazumvikane ku buryo bwiza bwo kuyirwanya, dore ko leta y’u rwanda yo nta n’umuti yavuze. Buriya izabasya cyangwa ibakomeretse nta wamenya.

 

Ingengabitekerezo ya jenoside ku ntebe y’ubutegetsi

 

Muri iyo “Dusangire ijambo” ya Karekezi Stefano, Mushayidi yavugiye abanyeshuri bafungiwe ingengabitekerezo yibaza niba koko abo bana ari bo bari bakwiye gukurikiranwa. Ati “iyo ngengabitekerezo yashakishirizwa mu bategetsi kuko n’ubusanzwe abanyapolitiki ari bo nyirabayazana”. Aha koko ntawabura kwibaza ku ruhare rwa bamwe mu bategeka igihugu ubu bateye inkunga RTLM mu gihe cy’intambara n’itsembabwoko. Abo kandi barimo na Minisitiri Bazivamo ubwe usigaye yamamaza amatwara ya FPR kurusha mutagatifu Pawulo wo muri Bibiliya ubwo yari amaze kubonekerwa ari mu nzira yerekeza i Damasiko agiye gutoteza abakirisitu. Barimo kandi Bonifasi Rucagu usigaye ari gatulika kurusha Papa. Barimo ndetse Rwarakabije, Bemera, Ninja, Munyakazi na Gatsinzi  bari barahagurukiye gutsiratsiza abatutsi none ubu bakaba bageze aho bakurikirana bene wabo barega gusabikwa n’ingengabitekerezo. Umuti wavuye aba bose bawuhaye n’abandi tukagira amahoro.

 

Ingengabitekekerezo ya jenoside muri Kivu y’amajyepfo n’iy’amajyaruguru

 

Mu iriburiro rya nomero 13 ugushyingo 2004 y’ikinyamakuru “Ijwi ry’umucunguzi” gishyigikiye urugamba rwa FDLR, handitse aya magambo: “Wowe se wavutse usanga rutemba amata n’ubuki ingoma ya gihake yarasezerewe n’ubukoloni bwaragiye nk’ifuni iheze, wowe wabonye ibyo byiza byose abasokuruza baharaniye bakabikuraga, abawe uzabaraga iki?”.  Ijwi ry’umucunguzi rirakomeza riti “Wowe wambutse inyanja y’amahoro ugasanganirwa n’umuvu w’amaraso, wowe watakaje abawe, ugatakaza utwawe, ugatana n’umuryango, uruhare rwawe ni uruhe mu kuzanzamura igihugu cyawe?”. Ngibyo ibyivugo by’abacunguzi biyemeje kwirukana FPR-Inkotanyi ngo bakagarura U Rwanda rw’amata n’ubuki basize! Nta wakwiyibagiza ko bahavuye bamennye amaraso atagira ingano, ari byo bo basa n’abita kuzana amahoro.

Ese abanyarwanda basoma Ijwi ry’umucunguzi n’Umutabazi babura bate kwibaza amaherezo y’abantu batinyuka kwirengagiza amarorerwa yose basize bakoze mu gihugu, bakayarengaho bakiyamirira ngo ibibazo byose ni abahutu bahuye na byo, nibahaguruke bacyure amahoro i Rwanda? Iyo ndwara ariko ntigarukira ku bahutu b’intagondwa gusa. Umunyamabanga mukuru w’ishyaka PPRD rya Kabila mwene Kabila, Vital Kamerhe, ejobundi yahamagariye Guverinoma y’U Rwanda kugirana imishyikirano itaziguye  na FDLR. Iyo aba undi, umuntu yari kugira ati ntabwo azi FDLR icyo ari cyo. Nyamara uyu we arayizi kuko yakoranye na yo kuva yaba icyegera cya Kabila. Azi neza ukuntu Guverinoma y’U Rwanda yacyuye Rwarakabije na zimwe mu ngabo zendetse yagombye no kuba azi ko ziriya nterahamwe zifashwe nk’ibyana by’ingagi mu gihugu cya Paul Kagame, mu gihe ahubwo abahutu batishe ari bo basigaranye ikimwaro cyo kuba batarishe abatutsi kuko bidahemba. Kigali se ntihora ahubwo mu biganiro n’abacunguzi? Si bo bayobora igihugu se? Ese ahubwo bayihamagariye kuvugana n’amashyaka yandi ya politiki yaheje, ko nibura yo afite ibitekerezo bihamye naho FDLR na FPR byo nkaba  mbona byarabaye pata na rugi. Nzabandora ni umwana w’umunyarwanda.

 

Oreste Bikundiye & Jude Lizita

 

 

Revue Dialogue: Iyo abasaza bashowe mu bikorwa byo kubohoza

 

 

Vuba ahangaha ni ho numéro 178 y’ikinyamakuru Dialogue yasohotse mu Rwanda, ihurirana na numéro 235  yasohokeye i Buruseli. Byavugishije abantu bamwe  amagambo menshi, dore ko ikinyamakuru cyasohokeye i Kigali cyazanywe kugurishwa i Buruseli aho umuryango IBUKA wari wakoreye umunsi mukuru, ndetse abayobozi bawo bagasaba ko abakizanye bakihakura banga kuvanga ibibazo by’abarokotse n’amatiku batari bafitiye ibisobanuro bihagije. Bacye cyane barakiguze na none, kuko cyagurishwaga n’umuvugizi w’ishyaka FPR, kandi hariho ababa bishakira kuhanyura neza batabangamiwe. Ku rundi ruhande ariko, ikinyamakuru cy’i Buruseli na cyo cyari cyasohotse, ndetse cyohererezwa abagifiteho abonnement barenze gato 1900, barimo 900 bari mu Rwanda, n’abandi benshi bari mu Bubiligi, mu Bufaransa, no mu makambi y’impunzi ari za Nairobi, Malawi n’ahandi. Aha twabibutsa ko muri ayo makambi, akenshi ari umuryango Caritas international wajyiye ufata abonnement zo guha izo mpunzi z’abanyarwanda, kuko itangazamakuru ryo mu Rwanda ritarenga umujyi wa Kigali kugeza ubu.

 

Byakomeje kujujura rero, bibyara impaka ndende kuri internet, bukeye duhitamo kwegera ubuyobozi bwa Dialogue ndetse na bamwe mu banyamuryango bayo baba i Rwanda, tubaza uko ikibazo giteye.

 

Leta y’u Rwanda ni Umwere, na FPR ibikururwamo n’inkundarubyino

 

Si ukundi gushimagiza Leta y’u Rwanda cyangwa FPR muri iki kibazo, kuko ubusanzwe itangazamakuru barinyonga nta mbabazi. Ku kibazo cya Dialogue ariko, nta mpamvu yo kuyigira nyiri umutwe munini.  Muri 1992, inama rusange ya dialogue yarateranye ihuza abantu bakabakaba 80. Hatowe ubuyobozi burimo na Mzee Antoine Mugesera. Nyuma y’imyaka ibiri habaye itsembabwoko. Icyo gihe Mugesera Antoine yabarizwaga ku rugamba ariko abanyamuryango ba Dialogue 18 bose bicwa n’interahamwe, bamwe ndetse nka Padiri Stratoni Gakwaya bishwe mu ba mbere. Nyuma abandi babiri baje kwicwa n’inkotanyi zifashe aho zifatiye ubutegetsi, ariko ntizabajijije ko ari abanyamuryango ba Dialogue. Muri 18 bishwe n’interahamwe ho harimo koko abazize ibitekerezo, birimo na none kuba barandikaga muri Dialogue dore ko icyo gihe na yo itumvikanaga na Leta yateguraga kandi igakora ubwicanyi.

 

Abandi banyamuryango bageze kuri 40 barahunze, bageze hanze biyemeza kuzura Dialogue, ndetse basohora numéro y’177, ari na yo ya mbere yasohokeye mu Bubiligi, yanditseho “publié  momentanément  en Belgique”. Bahise bikuramo abijanditse mu mashyaka bose, ari na bwo basezereye Nzabahimana François, wari umaze gutorerwa kuyobora RDR, bamusobanurira ko Dialogue nta politiki yakwemera gukora, ko yahisemo kutabogama. Muri 1995, abanyamuryango basigaye mu Rwanda n’abahunze barumvikanye, bakorera inama i Kigali. Maze abo hanze boherezayo Enos Nshimiyimana, wahise anahabwa akazi ko kubahagararara mu Rwanda nk’umunyamakuru. Mu Myanzuro yafashwe, hemejwe ko kubera ko nta burenganzira busesuye itangazamakuru rirabona mu Rwanda, Dialogue yaba ikomeje gusohokera mu Bubiligi. Bamwe mu banditsi bayo baba i Burayi icyakora bakomeje kujya mu Rwanda ku mpamvu zinyuranye, nka ba Charles Ntampaka, Charles Karemano, Bernard Leloup na Benedicte Kayibanda. Ikindi na cyo kidasobanutse, ni uko mu basomyi ba Dialogue y’i Buruseli, harimo ambassade y’u Rwanda i Buruseli ndetse na perezidansi ya Repubulika mu izina rya Pahulo Kagame!

 

Muri uwo mwaka wa 1995 ni ho Antoine Mugesera, wari mu batowe muri 1992 yanditse ibaruwa asezera muri Dialogue, avuga ko batagihuje umurongo w’imitekerereze, ko we ahisemo kwitandukanya. Iyo baruwa twashoboye kuyisoma, n’ubwo muri Dialogue banze kuyiduhaho copie.  Ku rundi ruhande ariko, Enos Nshimiyimana yahawe ububasha bwo gucunga imwe mu mitungo ya Dialogue, ariko asabwa guha ishyirahamwe ry’abapfakazi Icyuzuzo inzu ya Dialogue y’i Nyamirambo, rigakoreramo, ritanga ifaranga rimwe ry’ikimenyetso. Iyo nzu ikaba yari yasabwe na nyakwigendera Laika Félicité, wari uturanye na yo kandi akaba ari na we wari washinze Icyuzuzo. Enos Nshimiyimana ariko yabiciyeho, inzu ayibakodesha ku bihumbi icumi kandi bari bakennye ari na bwo bagisohoka mu itsembabwoko n’intambara, ahandi arahatura. Amakuru dufite ni uko n’ubu akiri muri iyo mitungo. Inyandiko hagati y’ishyirahamwe Icyuzuzo na Dialogue zivuga ibyo, na zo twarazisomye, n’ubwo batwimye copies. Enos Nshimiyimana yakomeje kwandikirwa no guhamagarwa kuri téléphone ngo yubahirize icyo cyemezo cyo guha abapfakazi inzu ku buntu akica amatwi..

 

Nyirabayazana izabe amafaranga

 

Mugenzi wacu w’umunyamakuru Enos Nshimiyimana na none inyota y’amafaranga yaje  kumubana ndende, maze muri 1999 arigisa amafaranga y’amabirigi ageze ku bihumbi 90 ya cyera hafi miliyoni imwe y’amanyarwanda y’icyo gihe.  Ayo mafaranga akaba yari agenewe Caisse Sociale du Rwanda, Dialogue iyamunyuzaho nk’uko bisanzwe. Nyuma y’umwaka muzima amafaranga ataragera muri Caisse Sociale du Rwanda, ubuyobozi bwa Dialogue bwahise bumusezerera nta mperekeza. Ubwo yari amaze kwandika bwa nyuma muri numéro 209. Twashoboye na none kubona zimwe mu nyandiko yoherezaga yandagaza bihagije iriya Leta, ku buryo iyo Dialogue izitangaza zajyaga no kumugwa nabi. Muri Dialogue ariko batubwiye ko kuba batarazitangaje ari uko ahanini nyirubwite atabaga yerekanye aho akuye amakuru. Ngo n’iyo bahamagaraga i Rwanda ngo barebe ireme ry’izo nkuru, basangaga rimwe na rimwe nta shingiro zifite cyangwa zirimo ibikabyo byinshi. Na none batwangiye kuzibonaho copies, n’ubwo ziboneka mu bushyinguranyandiko bwabo aho buri wese ubikeneye yazisanga.

 

Nk’abandi batari bake na we yahisemo guhakanwa uwahoze ari shebuja

 

Nta wamenye uko byaje gukomeza. Icyagaragaye ni uko mu w’2000 ku Kabusunzu hamwe havukira pawa zose hateraniye inama yitiriwe Dialogue. Mu b’imena, hagaragayemo Mugesera Antoni wari warasezeye muri 1995. Hagaragayemo kandi Enos Nshimiyimana wari warirukanywe ku kazi ka Dialogue, ariko akiri mu mazu yayo. Harimo na none abanyamuryango bake cyane mu basigaye mu Rwanda, barimo umudamu wa nyakwigendera Perefe Rwangabo, bamwe bemeza ko yabihatiwe. Ibyo muri Dialogue birinze kugira icyo babidutangarizaho. Bamwe mu banyamuryango ba Dialogue, nka Laurien Ntezimana, Musenyeri Habiyambere, Padiri Michel Donet n’abandi, ntibamenye  ibya Kabusunzu. Ibyo ari byo byose umwanzuro wabaye ko hashinzwe “Dialogue Pawa”. Ntumbaze Karamira  muri abo uwo ari we, uretse ko bahise bandikira amabanki yose Dialogue yari ifitemo amafaranga bagamije kuyagwatira. Aho iyo nkuru igereye i Buruseli, ibyabo bimaze gufatwa nk’iminyago, bisanga ibyo Enos Nhsimiyimana yagumanye n’amafaranga biyemeje guheba, Charles Ntampaka yahamagaye Ministre w’ubutabera Mucyo Jean de Dieu, amusobanurira uko ibintu biteye, maze Mucyo na we yirinda guha agaciro imyanzuro y’inama ya Kabusunzu. Na n’ubu ntibirasohoka mu igazeti ya Leta.. Ngaha aho Leta ibera umwere.

 

Ku ruhande rwayo, Dialogue y’i Buruseli yatse n’ubuzima gatozi mu Bubiligi, ngo itazavaho icibwa amaboko n’amaguru igasigara nta n’urwara rwo kwishima. Ntibyatinze, iba irabubonye, ndetse na Minisiteri y’ububanyi n’amahanga y’Ububiligi ibaha budget yo gukoresha.

 

Bwarakeye rero ibyo gufatira imitungo byanze, i Buruseli hamanuka umusaza witwa  Serviliani Manzi Sebasoni. Uwo musaza yajyiye mu by’ukuri gutera inkunga umuryango FPR wari umukeneye. Ahageze yahuye na bagenzi be, Mugesera Antoine na Nsengimana Yozefu ndetse na Byanafashe Deo.  Sebasoni akaba yari yaranabaye i Burayi, azi Dialogue azi n’abayandika ndetse n’uburyo yandikwamo. Ahura na Mugesera wahuye na Enos Nshimiyimana wari ukeneye ikimutunga, kugumana amazu, no kwikura mu isoni z’ubujura. Kubera akazi kenshi aba basaza basanganywe muri Cyama, byari byoroshye kumva uyu Enos Nshimiyimana dore ko Dialogue yo mu Bubiligi ikodesha mu ba Dominikani, ikagira n’inshuti nyinshi mu bantu bize mu iseminari ndetse igasomwa mu maparuwasi yose yo mu Rwanda no mu maseminari, bityo  kuyitirira international Democrate Chrétien byari byoroshye dore ko i Kigali batanabaza. Umugatulika wese ngo aba ari IDC!  Sebasoni uzi ukuntu IDC yaserereje abatutsi kuva muri za 1960, na we ntiyashoboraga kwihanganira kumva ko habaho abantu bakomeza kuyikorera. Si bwo abasaza bashowe mu makimbirane bikitirirwa Leta na FPR kandi mu by’ukuri ari inda yasumbye umutima! Ni bwo rero numéro y’178 isohotse vuba na bwangu, ihurirana na mugenzi wayo y’i Buruseli ari yo n° 235. Mu bayanditse, hakabamo Enos Nshimiyimana wanditse mu yindi nkayo muri 1995, akanakomeza kugeza kuri n° 209! Inda mbi yishe ukuze koko. Ikindi na cyo giteye impungenge, ni uko kwandika n° 178 ari ukwemera n° 177, kandi na yo yarasohokeye i Buruseli. Aba basaza barashutswe, ushaka kwizihirwa mu mafuti biramureba, ariko ibya Dialogue “ patriotique” y’i Kigali, biranduza abantu bitari ngombwa.

 

 Tubyibazeho

 

Nta FPR iri ku isonga ry’ibohozwa rya Dialogue, harimo abayitwaza. Aba bayoboke bayo b’imena  bari mu nama y’ubwanditsi, iyi “ patriotisme” yanditse ku gifubiko cya “Dialogue” yabo na yo, abayanditseho ni inkundarubyino za nshimwe nshimwe, baca FPR mu rihumye bakayibeshya twinshi, bagakora ibyo bashaka bikayitirirwa. Wazasanga kandi no ku gafaranga biriraho bashingiye ku binyoma bayibeshya. Leta y’u Rwanda yo, ni umwere muri ibi bintu kuko kugeza ubu icyemezo gishyiraho iriya Dialogue pawa ntikirasohoka mu igazeti ya Leta. Kandi si uburangarae, kuko byanzwe na Ministre Mucyo usa n’uwari wabikenze. Birashoboka kandi ko FPR yaba yaranarekuye amafaranga yo gusohora iriya “Dialogue”. Ariko iyo abayivugira n’abayirebera bayiha amakuru y’impamo, n’ariya mafaranga ntaba ajyiye arira.  Na none ariko, bizaterwa n’ukuntu FPR ubwayo izabyitwaramo nyuma y’aho ukuri gushyiriwe ahagaragara, kuko bitabaye ibyo yaba isiganwa n’ibiyisiga. Ikidashidikanywaho kugeza ubu ni uko bose bashowe muri ariya matiku na Enos Nshimiyimana ku mpamvu ze bwite, zishobora kuzaba iza Leta cyangwa iza FPR nyuma. Wabona na we abaye umwe mu batekerereza Igihugu!

 

NKUBITO Jean-Claude

 

 

Ruganahe

 

 Ingoma ya FPR ntiyahiriye abayihiriye amaso


FPR igifata ubutegetsi muri guverinoma harimo Nsengimana Joseph, ubu afite agatebe muri Presidence. Higiro Prosper ubu ari muri senat kubera PL ayobora , Pio Mugabo wavuye muri Tabarwanda akaba Segeral w’Urukiko rw’ikirenga ubu yabaye juge muri Cour d’appel.Yagiye amanuka uko umwaka utashye ariko uwo bashakanye ari mu Biro by’Umuvunyi wa rubanda. Abandi baje gusimbura abo ni Biruta wahawe imyanya yose ishoboka nka Katabarwa kubwa Kinani, ngaho Minisante, Minitrape, President w'inteko, na President wa Senat byose mu myaka 10 gusa! Niyibizi Bonaventure, Nkusi Laurent, Mucyo Jean de Dieu, Nyiramirimo na Mitali witwa secrétaire wa leta ariko mu by’ukuri  utagira akazi iruhande rwa Murigande na Major Sezibera intumwa ya Kagame mu bibazo by'akarere.

Mu
bahoze ari ba Directeurs de cabinets harimo Mutake Tharcisse wibera mu Bubiligi, Rutagengwa Jean Bosco wikuriyemo ake karenge batangiye kumuvundira muri Engen aho yari yiboneye akazi. Hari kandi na muganga Rudakubana ari na we ufite ipeti rinini mu barokotse ubu akaba ari muganga mu biraro by’i Kanombe. Hahozemo kandi  Niyongira Thomas wambuwe MAGERWA ubu akaba yarahisemo kwigira muri Canada ngo bucye kabiri, Simburudali Theodore ubu woherejwe kuyobora intara ya Gikongoro niba sena ibimwemereye dore ko abandi bo nta mananiza babashyizeho mu kubaha akandi kazi. Nibyemerwa ubwo noneho azaba yongeye kuba uwarokotse uhawe kuyobora intara dore ko basaga n’ababibirukanyemo.

 

Icyo gihe ariko hariho na ba Directeurs Géneraux ari bo NtashamajeGérard muri Minijust wakijije amagara bamushinje ngo ko agandisha abarokotse ubu akaba yarakatiwe imyaka itanu ngo yacitse igisirikare. Hari kandi na Butera Charles wayoboraga Immigration ubu na we wahisemo kwemera uko ibintu biri akigira muri Canada. Hahozeho kandi n’abajyanama muri minisiteri, wasangagamo nka Bigabiro Charles Louis muri Minicom ubu  utagikorera Leta, Mupenzi Georges waje kwibonera akazi ku Kabusunzu  muri Centre Iwacu, dore ko iyo myanya y’abajyanama yavanyweho abayirimo badafite ingufu ibukuru  ntibagire n’ahandi boherezwa. Mu rwego rw’abaperefe hahozehoGakuba Narcisse  ubu wibera mu Buholandi, waje gusimburwa na  Gasamagera Wellars wamenye amayeri agasezera muri PL akiseseka muri FPR ubu akaba ari senateri wa Kigali ngari kandi avuka i Mushubati muri Gitarama.

Mu ba
sous perefe hahozeho Madame Shumbusho Valerie muri PVK ubu utakigira  akazi, Arsene Kwizera ku Kibuye ubu nawe yibereye muri Suede. Ba Bourgmestre nabo barirukanwe nka Ignatiana wa Ngoma, Rugambage Eugène wa Nyarugenge wikuye ataravundaguzwa kugeza ubwo yigiriye kwiga mu Bubiligi. Habayeho na Donati nshimyumukiza ubu ubarizwa mu buroko budasobanutse, Stratoni Kamanzi watijwe umujyi wa Gisenyi bugacya bawumwambura bamutunguye. Hasigaye abarokotse itsembabwoko batarenze batatu ku mwanya wa Burugumesitiri(Meya) mu Rwanda rwa Pahulo!

Mu bigo bya Leta  na ho abarokotse itsembabwoko babirukanye umwe umwe kugeza  ubwo babakangara. Muri OCIR Thé hahoze Murenzi Jean Pierre, ubu ntawe uzi iyo ari, yaje gusimburwa na Ndolimana Tatien wibera mu Bubiligi nyuma yo kuvanwaho no kubangamirwa mu bucuruzi yari yitangiriye. Pius Ndayambaje wahoze  muri Caisse sociale ubu ni umukozi usanzwe muri perezidansi naho Niyibizi Hosea ubarizwa muri Canada yahoze  mu kigega cy'abarokotse kitagitegekwa n'abarokotse. Nduwumwe Francois yavuye muri Caisse Hypothecaire, naho Narcisse Karinijabo yirukanwe muri Banques Populaires nta n’imperekeza. Ubu mu bigo bya Leta hasigaye Niyibizi Bonaventure ugiye gucyura igihe kuko ibigo byose nibimara kujya mu maboko ya cyama ku mugaragaro, secretariat à la privatisation ntacyo izaba ikimaze.

 

Muri za ambassades hahoze igeze Rugaba Silas mu Bushinwa ubu ni chômeur no mu nteko yirukanwe mo. Nkongoli Laurent yamaze umwaka muri Canada ubu yihishe muri Commission y'ikiremwa muntu naho Sagahutu Isaie wahoze i Bugande ubu araho aricaye. Abarokotse bakoraga muri za ambassades na bo hasigaye ngerere. Udahemuka Francois wari i Londres ubu nta kazi, Munyakazi Isidore wahoze i New York ubu ari muri America aho yishugurikiye bourse, Mbayire Alphonse yarashwe avuye i Nairobi. Hasigaye abasore bababiri mu Budage n’undi mu Bubiligi, ku bw’amahirwe barokotse ivugurura riherutse.

 

Mu nzego z’ubucamanza hahoze Pierre Ndolimana wayoboye Cour constitutionnelle ubu akaba yiyicariye ku gatebe iwe, Kayitare Jean Pierre wahoze ari President wa Cour d'appel i Nyanza ubu akaba umucamanza usanzwe muri Cour d'appel nshya, Ndagijimana Emmanuel wategetse cour d'appel na Tribinstanse ya Kigali ubu ni umukozi usanzwe muri Minijust. Iyakaremye Jean Bosco wabaye President wa Tribinstance ya Kigali ubu arabarizwa muri Canada,Gatambiye yaricajwe muri parquet ya Kigali, Kayihura Edouard wari ushinwe ama dossiers ya Genocide arabarizwa Ohio muri America. Mu bucamanza ubu abacitse ku icumu bahagarariwe na Mucyo muri Parquet General wenyine na we usigaye agendera kure ibibazo by’abacitse ku icumu.

 

Muri make abacitse ku icumu ntaho bakibarizwa mu buyobozi bw’igihugu. No muri guverinoma, hasigaye Nkusi laurent utagira icyo ayobora kuko ashinzwe akazi kabujijwe(itangazamakuru), mbese ni nka wa mwarimu wigishaga ikinyarwanda, abana bakivuga bakabahana! Hari na  Mitali Protazi, uzatahira umushahara, imodoka n’inzu, kuko missions zo ni iza bene zo, Murigande na Sezibera. Nta Segeral wacitse ku icumu n'umwe, nta bakiri muri Bureau y'inteko, abari muri senat ni ba Presidents b'ingirwa mashyaka. Ntawe ugitegeka intara n'imwe, na Simburudari baherutse kubyizeza, ngo ni ugutegereza ko sena ibyemera. Nta n'umwe uyobora ambassade. Mu bucamanza naho hasigayemo Mucyo wenyine, mu bigo bya Leta nta n'umwe. Ngarambe François President wa IBUKA uri muri caisse sociale byacikaga yibereye i Nairobi n'umuryango we, Mutsindashyaka n'umugore we utegeka Gacaca bari bibereye ku Murindi ubwo abandi batutsi batsembwaga. Kayigema Anicet wo muri forum des partis nawe muri 1994 yari yibereye mu Busuwisi n'umuryango we.

 

Mutimurabye

   

 

Amakuru magufi

 

 

Musenyeri Anasitazi Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye

 

Nyuma y’imyaka itageze ku icumi, Musenyeri Anasitazi Mutabazi yasezerewe ku mirimo ye mu cyumweru gishize kubera impamvu ebyiri z’ingenzi. Musenyeri Mutabazi ngo yaba yarashoboye kwipima cyane, akaba yari amaze kugira famille nombreuse. Indi mpamvu y’iryo sezererwa, ngo ni uko umutungo wa Diyosezi,  yari isanzwe ikize cyane, washiriye nyine mu kwishyura ibikoma by’ababyeyi n’amata y’abana, kujyana abandi mu mashuri, no kubakira amazu abo bakomokaho. Ni igikorwa cyiza yego, ariko byakabaye byiza kurushaho bikorewe abakirisitu bose nta kurobanura! Aha ntukabazemo ivangura ry’amoko, reka da.

 

Ikibazo kindi gikomeye, ni abapadiri ba Diosezi bari bamaze amezi hafi atandatu biziritse umukanda, batikora ku itako nako mu ikanzu, bamwe muri bo yanabatotezaga uretse ko Imana yari yarabahaye inema yo koroshya. Ikindi na none kitashimishaga ngo ni uko mu mirimo yose ya Diyosezi, Musenyeri yari yarazanyemo ab’iwabo gusa, mu isarumara, muri Economat, mu mashuri ndetse no mu bitaro. Icyakora we ngo azajya kuba i Roma, aho azajya ayaga na Musenyeri Yeronimu Gapangwa w’umumunyamulenge, we warenganijwe n’abapadiri b’abasaveriyani bakamuca muri Congo bafatanije na Vatikani. Mu minsi ishize, Musenyeri Mutabazi  yari yatumijwe i Roma aho bamuhanuye akagira ngo biciriye aho, none urugiye kera ruhinyuje intwari. Ubu Musenyeri Ntihinyurwa Tadeyo, arkiyepiskopi wa Kigali, ni we wabaye asigaye ku nzu i Kabgayi. Ibyo ari byo byose, ibitaro, imprimerie, économat, amashuri n’ibindi bikorwa by’amajyambere by’i Kabgayi biri mu gihe cyo gusanasanwa, ngo ubukene barabunganya n’abaturage b’u Rwanda muri iki gihe. Naho abapadiri bo ni ukureba uburyo babagarurira icyizere, kuko burya igisenga ni ikiri mu nda.

 

Igiterane cy’ubwiyunge mu Bubiligi.

 

Kuva ku itariki ya 03 kugeza ku ya  05 Ukuboza, i Buruseli hateraniye inama yo kuganira ku buryo abanyarwanda barushaho kubana neza. Iyo nama yarimo abanyamashyaka, ikabamo abaharanira uburenganzira bw’ikiremwa muntu, yari yatumijwe n’amashyirahamwe abiri, IDE, ari yo yandika Dialogue, na PAV, ya Ntezimana Lauriayani uyu wigeze gufungirwa ko ngo atoza abanyarwanda gutsinda ubwoba. Inama  yagaragayemo na none abantu bafite ibyo bazwiho. Nka Fausitini twagiramungu utaragize amahirwe yo kwemererwa kuyobora u Rwanda nyuma y’amatora aherutse, harimo Karemano Karoli , Rudakubana Garatiani na Monika Mujawamariya bakubutse i Kigamli mu giterane cy’ubumwe n’ubwiyunge, hari n’abanya politiki n’abahoze ari ingabo za Leta nka Colonel Ndengeyinka Barthazar, Major Sabakunzi  Farancisco na Deus Kagiraneza. Hari kandi na Prof. Rwanyindo Pierre, Umuhuzabikorwa wa IRDP, waje aturutse i Kigali. Mu bandi bagombaga kuva i Rwanda ariko bataje, hari Zainabo Kayitesi wo muri Komisiyo y’uburenganzira bw’ikiremwamuntu na Habyarimana Jean Baptiste uyobora Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge. N’ubwo impamvu batitabiriye inama bari batumiwemo zitasobanuwe bihagije, twamenye ko ubutumire bwabagezeho ndetse n’amatike y’indege bakaba bari bayabonye. Ngo baba barabuze ikashe y’abakuru bita ordre de mission mu kizungu! Ese ntibyaba ari ukwanga ko dialogue iganira n’indi? Umbaze nkubaze.

 

Reka rero twisubirire ku nama yo kubana neza. Byatangiye ari mitingi, bikomereza mu tunama twakorerwaga mu matsinda, biza kuzamo ahubwo no guterana amagambo ndetse no gucyurirana, burya nta zibana zidakomanya amahembe. Ariko Charles Ntampaka na bagenzi be bari bateguye inama bashoboye kugira aho abahuriza abantu baraganira. Na none Prof rwanyindo yagezeho yerekana filimi y’ibibera mu Rwanda n’ibyahabaye, bitangira hafi ya bose bicaye aho, ariko bageze ku kwibuka abazize itsembabwoko, hasigaramo Mushayidi Déo, Rwanyindo, Kagiraneza Déus, Matata Joseph na Noheli Twagiramungu. Abasoma mu ndorerwamo y’amoko bafashe ko abahutu b’intagondwa banze  kubireba! Ikindi cyagarutse mu nama ni impaka ku itsembabwoko n’ikigega cy’abacitse ku icumu. Twagiramungu Fausitini yamaganye icyo kigega yitaga icy’ubwoko bumwe bw’abatutsi, ngo nta mfubyi iruta indi. Nyamara kandi wakwibaza ko kugeza ubu indishyi zose leta yatsindiwe yagombye kwishyura  abacitse ku icumu nta n’umwe iraziha, ugasanga iramutse izitanze bariya bana b’abahutu candidat président yavugiraga babura n’aho bigira primaire  ukureho no kubura amafaranga y’ishuri ryisumbuye. Bamwe kandi barabimubwiye, ndetse bamwe bifuza ko habaho ikigega cyo gufasha imfubyi muri rusange kuko ziba zikeneye ubufasha, ariko ko ikibazo cy’itsembabwoko kitagomba kwirengagizwa kubera gusa ubukene igihugu kirimo. Habayeho n’impaka z’amatsembabwoko abiri, iry’abatutsi ryakozwe n’abahutu batumwe na Leta yariho muri 1994, n’iry’abahutu ryaba ryarakozwe n’ingabo za FPR. Ntibyabaye ngombwa ko abantu bafatana mu majosi, ariko byarangiye nta wubyumvikanyeho n’undi. Ibyo ari byo byose wabonaga bamwe mu bahutu, bake ariko,  bifuza ko mu Rwanda hakwemerwa amatsembabwoko abiri. Ngo ni byo byabazanira ubwiyunge.

 

 

********************************************************************